Novi Radio Bihac

wmp  winamp  quick  realp

18 Okt

Zdravstvena kriza migranata

Ako se vratimo u period doslaska proljeća, migrantska ruta kroz Bosnu i Hercegovinu je postala mnogo aktivnija. Privremeni smještajni kapaciteti odavno su se popunili i oko 2.000 osoba nije imalo obezbjeđen smještaj, a to je ujedno slučaj i dan danas. Mnogi su zabrinuti za svoje zdravlje, a većina njih je uveliko iscrpljena, pothranjena, slabijeg imuniteta. Ako uzmemo u obzir nečistu vodu, hranu, loše higijesne uvjete i generalno loše uvjete života – u mnogo čemu su dodatno utjecali na njihovo zdravstveno stanje.U prilog za dodatnu brigu više idu i informacije, odnosno izjave koje je iznijela ministrica zdravstva i socijalne politike Unsko-sanskog kantona Nermina Ćemalović. Naime, ministrica je potvrdila da je uslijed migrantske krize alarmantna higijensko-epidemiološka situacija na području grada Bihaća i Velike Kladuše. Neke od izjava odnosile su se na to da među 5 ili 6 hiljada migranata, 90 posto su to mladići između 15 do 30 godina starosti, a među njima imamo i HIV pozitivne, aktivnu tuberkulozu, hepatitis B i C. Ministrica Ćemalović također je iznijela podatke o tome da imamo sveukupno na području Unsko-sanskog kantona oko 800 slučajeva svraba, gdje je ujedno istakla da postoji i veliki broj ovisnika o narkoticima.

 


 

Analizirajući zdravstveni aspekt migrantske krize zaključujemo da je također i svrab čest zdravstveni problem s kojim se susreću migranti. Javlja  se uglavnom na mjestima gdje na malom prostoru boravi mnogo osoba, što je sada slučaj sa izbjegličkim kampovima u našem kantonu. Svrab nastaje usljed loših higijenskih uslova života, prenosi se dugotrajnim tjelesnim kontaktom, a liječenje traje nekoliko dana. Tokom svojih putovanja na Balkanskoj ruti migranti često nisu u prilici da održavaju higijenu na potrebnom nivou, te je to posljedisa lošeg zdravstvenog stanja migranata, a lijekovi i medicinska njega nisu adekvatni.


Prilikom naše posjete kampu Vučijak i Bira razgovarali smo sa migrantima o njihovom zdravlju i zaštiti, i kako nam i sami kažu da su zbog loših higijenskih uslova, nažalost, izloženi stalnim obolijevanjima.

 


 

Zanimalo nas je i mišljenje mladih osoba na ovu temu, te smo kontaktirali Vijeće mladih grada Bihaću. U razgovoru sa Šejlom Kulenović predsjednicom Upravnog odbora Vijeća mladih grada Bihaća,dobili smo i poglede mladih na migrantsku krizu. Kako navodi u razgovoru sa nama, Kulenović između ostalog smatra da je migrantska kriza zasjenila sve ostale problema sa kojima se bh. društvo općenito suočava, a poseban akcenat je stavila na mlade.

 


 


„Smatram da je migrantska kriza globalni problem, koji je nažalost sveden na lokalni i kantonalni nivo, dok država očito smatra da se mi možemo nositi sa istom. Žalosti me, iako razumijem situaciju – činjenica da je sve ostalo potpalo u drugi plan. O problemima mladih niko ne govori, kao ni o stopi nezaposlenosti koja je svakim danom sve veća i veća. Dakle, ono što lično mogu da zaključim jeste to, da je sve ostalo postalo nebitno. Shvatam da je migrantska kriza sa sobom donijela mnoge probleme i naravno da smatram da treba da bude u debelom fokusu, međutim moramo biti svjesni da su svi ostali/stari problemi i dalje sa nama“.

 

Da li će država i političko Sarajevo napokon preuzeti kontrolu nad migrantskom krizom ili će se i dalje ponašati maćehinski prema ovom dijelu države koji snosi glavni teret migrantske krize, preostaje da se vidi.

Newsletter

Socijalne mreže

Trenutno aktivnih Gostiju: 217