Novi Radio Bihac

radio-play1  wmp  winamp  quick  realp

27 Nov

Svečana akademija u povodu 75. godišnjice Prvog zasjedanja AVNOJ-a

"AVNOJ nije naša zajednička prošlost, već vizija za našu budućnost“, samo je jedna od poruka koja je jučer odaslana sa skupa antifašista u Bihaću, gradu u kojem je prije tačno 75 godina održano prvo zasjedanje Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ).

Antifašisti iz svih zemalja bivše Jugoslavije stigli su danas u Bihać kako bi svečano obilježili jedan od najznačajnijih datuma iz novije historije. Nakon oslobađanja Bihaća i proglašenja Bihaćke Republike, 26. i 27. novembra 1942. godine u ovom gradu održano je Prvo zasjedanje Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ), koje je bilo od velikog značaja za političku afirmaciju narodnooslobodilačkog pokreta na unutrašnjem i međunarodnom planu.

Hakija Abdić, predsjednik Lige antifašista jugoistočne Evrope rekao je da je Jugoslavija rođena u Bihaću, prohodala u Jajcu, a odrastala u Beogradu.

"Kakav je značaj Prvog zasjedanja AVNOJ-a? To se može sažeti u nekoliko rečenica: Da nije bilo prvog zasjedanja, ne bi bilo ni drugog, ali ni trećeg. Ne bi bilo ni ZAVNOBiH-a, a ni naše BiH, niti nas danas ovdje. AVNOj jeste stvorio Socijalističku Jugoslaviju, ali je stvorio i Socijalističku Bosnu i Hercegovinu. Zato, koliko god je važan za stvaranje moderne Jugoslavije, isto toliko, možda čak i više, bitan je za stvaranje moderne Bosne i Hercegovine te ostalih jugoslovenskih država. Zato je AVNOJ naša zajednička svetinja i vizija za budućnost", rekao je Abdić.

On je istakao da su se na Prvom zasjedanju AVNOJ-a jugoslovenski narodi dogovorili da prioritet svih prioriteta bude oslobađanje ovih prostora od okupatora na čelu sa Josipom Brozom Titom. Napomenuo je da je Tito znao da samo sa najboljim sinovima iz svih jugoslovenskih naroda može da se suprotstavi okupatoru svoje zemlje, ali i domaćih izdajnicima. I u tome je, kako je rekao, uspio.

"Projekat AVNOJ-a nije samo projekat historijskog trenutka u kojem su se tada našli svi narodi, već projekat za sva vremena. Zato se za AVNOJ ne može reći da je to samo naša zajednička novija prošlost. AVNOJ je naša vizija za budućnost. Neka mi oprosti gospođa Evropa, ali ona na našem projektu AVNOJ-a pokušava da izgradi modernu evropsku zajednicu", kazao je Abdić.

On je napomenuo da, ako su se jugoslovenski antifašisti odrekli bratstva i jedinstva, ni pod koju cijenu nemaju pravo da se odreknu od AVNOJ-a.

"Ko se od njega odrekne, odriče se i svoje današnje države. Danas živimo u državama koje je uspostavio AVNOJ, ali granice tih država nije uspostavio AVNOJ, jer nas na tim granicama danas neki 'đilkoši' pitaju kada idemo u Zagreb ili Beograd: 'Kuda i kod koga idemo i zašto tamo idemo!'", istakao je Abdić.

Bakir Nakaš, predsjednik SUBNOR-a BiH rekao je da je u otporu snagama fašizma, Bihać bio jedna od svijetlih tačaka Evrope.

"U periodu kada je gotovo cijeli evropski kontinent bio pod čizmom fašističke Njemačke, ovdje je egzistirala teritorija veličine današnje Belgije i Holandije na kojoj je u vrlo kratkom periodu vlast Bihaćke republike stvorila elemente za nastanak nove države – nove Jugoslavije. U današnjim prilikama, kada u BiH nismo u stanju promijeniti dva zareza u Ustavu ili odluke evropskih sudova o ravnopravnosti svih ljudi koje traju već 15-tak godina, Titova Jugoslavija je to učinila u nekoliko dana i stvorila AVNOJ kao temelj jedne nove federativne države u kojoj je ravnopravnost i jednakost bila osnovna postavka", kazao je Nakaš.

Sa jučerašnjeg skupa mogla se čuti i poruka da se pod pojmom antifašista u tom periodu nisu samo smatrali komunisti, već svi oni koji su se borili protiv nacizma i fašizma. Primjer tome je Nurija Pozderac.

"Titu nije smetalo njegovo nepripadanje Komunističkoj partiji. Pozderac je imenovan za potpredsjednika Prvog zasjedanja AVNOJ-a, aktivno učestvujući u obnavljanju bosanske državnosti. Pozderac nikada za svog života nije postao član Komunističke partije Jugoslavije, što je malo poznata činjenica. Bio je vjernik i vjerovao u Boga. Uprkos tome, izabrao je partizane", kazao je profesor historije iz Bihaća Dino Dupanović, koji se također obratio na današnjem skupu.

Okupljenima se obratio i Stanislav Šolc, jedan od rijetkih živih učesnika Prvog zasjedanja AVNOJ-a, koji je u tom periodu pohađao osnovnu školu i bio zadužen za prijem svih delegata, kao i gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić.

"Gradska uprava je sretna da su se danas u Bihaću susreli antifašistii slobodarski ljudi. Ovdje su ljudi iz Slovenije, Hrvatske i Srbije i svih prostora bivše Jugoslavije i zaista sa počastvovan da učestvujem u organizaciji jednog ovakvog skupa", rekao je Fazlić.

Borbe za oslobođenje Bihaća okončane su 4. novembra 1942. godine oslobođenjem grada i okolnih sela, a do 15. novembra oslobođeni su i svi ostali gradovi i mjesta. Tako je bihaćkom operacijom stvorena najveća koncentracija partizanskih snaga i njihova najveća pobjeda od početka narodnooslobodilačke borbe, a ujedno je proglašena Bihaćka republika.

Podsjećamo, od početka novembra 1942. do kraja januara 1943. Bihać je bio centar slobodne jugoslovenske teritorije, koja se prostirala od prilaza Karlovcu i Zagrebu, do rijeke Bosne i Neretve, obuhvatajući površinu od oko 50.000 kilometara kvadratnih. Odnosno, bila je veća od, primjerice, Belgije ili Švicarske.

Istovremeno, Bihać je postao sjedište najvišeg vojnog i političkog rukovodstva NOP-a. U njemu su rješavani najkrupniji problemi od kojih je zavisio ishod rata, a najznačajnije vojne i političke odluke u toku Narodnooslobodilačkog rata donesene su u ovom gradu.

Na tom tragu je 26. i 27. novembra 1942. godine, odnosno prije tačno 74. godine, održano Prvo zasjedanje Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ). Radi se o tijelu koje je konstituisano kao općepolitičko predstavništvo Narodnooslobodilačkog pokreta i koje je bilo od velikog značaja za političku afirmaciju narodnooslobodilačkog pokreta na unutrašnjem i međunarodnom planu.

Tijelo je imalo oblik parlamentarne sjednice na kojoj su se pitanja od najveće državne važnosti razmatrala javno pred prisutnom publikom. Prvo zasjedanje AVNOJ-a potvrdilo je proces federalnog institucionaliziranja Jugoslavije koji je trajao od prvih dana rata, mada se termin federacija prije jeseni 1943. godine nije pojavljivao u izjavama Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije i središnjih organa NOP-a.

"Na historijskoj skupštini 26.11.1942. godine u Bihaću, prvi put u našoj historiji sastalo se jedno predstavništvo svih naših naroda, poniklo iz njihovih redova u jeku borbe i u njihovim najtežim časovima. Ono je donijelo dalekosežne odluke, usmjerene da se do krajnjih granica ujedine napori svih rodoljubivih snaga u revolucionarnu borbu za konačno oslobođenje zemlje i za srećniju budućnost jugoslovenskih naroda. Formiranjem AVNOJ-a položeni su temelji istinskog bratstva i ravnopravnosti naroda Jugoslavije jednog novog i pravednijeg društvenog uređenja", riječi su kojima je Josip Broz Tito opisao značaj Prvog zasjedanja AVNOJ-a u Bihaću.

Edvard Kardelj, slovenski i jugoslavenski političar i publicist koji je dugo vremena smatran nasljednikom samog Tita, u knjizi "Put nove Jugoslavije" zapisao je da su 26. i 27. novembra 1942. godine u Bihaću "jasno obilježene konture buduće Jugoslavije".

 

Klix.ba

Newsletter

Socijalne mreže

Trenutno aktivnih Gostiju: 66