19Februar2019

left

Novi Radio Bihac

radio-play1  wmp  winamp  quick  realp

15 Jan

Predstavnici vlade USK-a na temu lošeg položaja žena“.

Sedma po redu emisija iz serijala Novog radija naziva „Predstavnici vlade USK-a na temu lošeg položaja žena“.

Više od 50 posto stanovništva u BiH, čine žene, ali to nije slučaj i u vlasti naše zemlje kao ni u ostalim segmentima društva. Koliko je žena u biznisu, imaju li žene poduzetnice u USK-a potporu Vlade za razvoj svog biznisa, kakav je položaj žena marginaliziranih skupina itd, odgovore tražimo od Vlade USK-a.Prevashodno želimo da dođemo do odgovora – Da li vlada USK-a ima programe o poboljšanju položaja žena u USK-a i da li se ti programi sprovode, da nisu samo mrtvo slovo na papiru i koje su rezultate do sada postignuli.

 


1

 

Kakva je saradnja vladinog i nevladinog sektora i pojedinaca po ovom pitanju i sve ostačle odgovore i rješenja smo potražili od učesnika u ovoj emisiji koji su iznijeli svoje stavove, sugestije ali i predložili rješenja.

 


2

 

Učešće u ovoj emisiji uzele su žene poduzetnice, predstavnice nevladinog sektora i predstavnica Včlade USK-a, a to su: Irnesa Kosatica – vlasnica optičarske radnje „Nuno“, Zilha Jusić – vlasnica hotela Kostelski Buk i Mirzeta Isić – direktorica MISSNET-a. Zatim, Fatima Šušnjar – koordinatorica programa socijalne zaštite u udruženju „Žene sa Une“ i Sandra Džemaili – predstavnica udruženja „ROM“, te predstavnica Vlade USK-a Tehirza Jakupović – sekretar Ministarstva pravosuđa i uprave.

 


4

 

Bosna i Hercegovina je propustila da provede ozbiljnu analizu efekata svjetske ekonomske krize na žene i njihova ekonomska i socijalna prava. Žene BiH imaju ograničen pristup tržištu rada i čine većinu nezaposlenog radno sposobnog stanovništva. Sterotipne rodne uloge nastavljaju biti određujući faktor prilikom izbora zanimanja i zapošljavanja žena i rastući je trend da se žene obrazuju i zapošljavaju u sektoru usluga. Država nije predvidjela mjere pozitivne akcije kako bi eliminisala diskriminaciju po osnovu pola u procesu zapošljavanja. Programi koje država provodi za stimulisanje zapošljavanja nisu prilagođeni specifično ženama i nemaju stvarnog uticaja na povećanje broja zaposlenih žena.

 


5

 


Kako možemo zaključiti iz naših razgovora sa sagovornicama, mnogo je bolje formalno djelovanje kroz nevladin sektor nego neformalnim putem. Ukoliko se angažman podrazumijeva pod formalno, pristup dostavljanju projektnih prijedloga, financijska pomoć i podrška uveliko postaju dostupni od strane raznih vladinih a i ujedno nevladinih organizacija, koja u mnogo čemu mogu pomoći pri realiziranju zamišljenih ciljeva.

Za ovu emisiju anketirali smo i građane Unsko-sanskog kantona, njih 150, putem anketnih listića a ovo su rezultati.

Na pitanje „Da li Vlada USK-a ima program poboljšanja položaja žena u USK-a“ – 5% je odgovorilo sa DA, 75% sa NE i 20% smatra da ima ali ga ne sprovodi.

Na pitanje „Po zvaničnom popisu stanovništva BiH živi 51% žena. Da li su u tom procentu žene zastupljene i angažovane u politici, biznisu i društvenim aktivnostima?“ – 5% je odgovorila sa DA, a 95% sa NE.

Na pitanje „Da li postoji adekvatna saradnja vladinog i nevladinog sektora na temui Položaja žena u USK-a“ – 30% je odgovorila sa DA, 25% je odgovorilo sa NE, a 45% je odgovorilo sa NE ZNAM.

Na posljednje pitanje „Da li postoje poslovi koje žene ne mogu raditi, da li smatrate da postoje ženska i muška zanimanja“ – 60% je odgovorilo sa DA, a 40% je odgovorilo sa NE.

Newsletter

Socijalne mreže

Trenutno aktivnih Gostiju: 150