Novi Radio Bihac

radio-play1  wmp  winamp  quick  realp

29 Apr

Emisija Novog radija: Naši momci na temu naših žena

Historija čovječanstva počinje sa ženom. Znamo da se položaj žena kroz historiju drastično mijenjao, ali kakav je bio na početku? Što je žena tj. Majka naučila u porodici? Kakvu su ulogu imale? Kakva su bila njihova prava te kakav im je bio svakodnevni život? Koje su sličnosti, a koje različitosti u odnosu na današnje poimanje žene?

Životni vijek žene kroz historiju je bio veoma kratak. Glavni razlog tome je bio težak rad od jutra do mraka.

U začetku ljudsko društvo je bilo matrijaharno jer su žena bile te koje su donosile najvažnije odluke, imale su golem obim vještina I sposobnosti.

Može se reći da je žena u ono vrijeme bila mnogo cjenjenija, u prahistoriji nije bila velika razlika između žena i muškaraca, bilo je bitno zajendo preživjeti u spiljama ili drugim skloništima. Nevjerojatno, ali u prvim primitivnim društvima žene su bile mnogo manje potlačene nego u kasnijim društvima.

Matrijarhat je do danas gotovo izumro, a zamijenio ga je patrijarhat, oblik porodice u kojoj otac ima glavnu ulogu i u kojoj on odlučuje o sudbini porodice te njezinih članova. Oblik matrijarhata danas možemo pronaći tek na nekoliko usamljenih otočića u zabitima koje karakterizira siromaštvo.

Život u starom vijeku je također bio veoma nepovoljan za žene.

Žene su bile zakinute i u obrazovanju. Djevojke nisu odlazile u školu, već su, kao i svoje majke, obavljale kućanske poslove, brinule se o ukućanima i spremale za udaju i brigu o porodici. Čakim je i odjeća bila jednostavnija za razliku od muškaraca. Bile su omalovažavane i bezs vojih prava te su gotovo u svim aspektima života ovisile o muškarcima.

Kroz cijeli srednji vijek položaj žena je iznimnol oš. Žena je bila rodilja, majka i supruga. Ona je bila u muškarčevom tj. Očevom vlasništvu.

”Jedina dobra žena je tiha žena”, to je poslovica koja se mogla naći u svim dijelovima svijeta

U skladu s time žene postaju podređene muškarcima u svakom pogledu, ne mogu izabrati muža, nemaju pravo na obrazovanje, nemaju nikakva prava, njihova uloga je briga oko kuće i djece. Neki od primarnih poslova kod svake žene bili su rad u polju, priprema ljekovite trave, briga za djecu, tkanje vune i šivanje. Uglavnom su bile neškolovane i smatrale su se inferiornima. Udavale su se vrlo mlade u dobi od 13 do 16 godina za znatno starije muškarce, često su ostajale udovice jer je određen broj muškaraca odlazio u rat iz kojeg se nije vratio. Rađanjem muških potomaka rasla je uloga i važnost žene u porodici, posebno u plemićkom staležu. Djevojčice su ostajale kući da bi učile o kućanskim poslovima i pripremale se za brak. Nije bilo dozvoljeno sklapanje braka između različitih društvenih staleža.

Iznimka u srednjem vijeku su bile samo žene vladarice. One su imale određena povlaštena prava.

Zbog geografskih otkrića, razvoja trgovine, industrije i kapitalizma imamo i velike promjene u životu žena tijekom novoga vijeka. Promjene možemo sagledati kroz tri bitna događaja novoga vijeka, a to su: industrijska revolucija, Francuska revolucija i sufražetski pokret.


Faris

Možemo reći kako je početak prave borbe žena za prava glasa Francuska revolucija.

Deklaracija o pravima žena počinje rečenicom ”Sva ženska bića rađaju se slobodna i jednaka muškarcima u dostojanstvu i pravima…”I potencira na pravo na obrazovanje I politička prava, jer neobrazovanost žena muškarcima pruža opravdanje da im uskrate politička prava i veće nadnice.



Tarik

U današnje vrijeme, uprkos svim pravima, žene ni danas nisu u potpunosti ravnopravne s muškarcima. To možemo vidjeti iz ovih primjera: muškarci brže dobivaju unaprjeđenje i veće plaće, muškaraca ima više u politici, postoje brojne predrasude o ženama kao npr. Da su slabiji vozači…

Šta savremeni muškarac misli o ženi ,koliko žena vrijedi, kakve predrasude imaju o ženama, da li je prevaziđen patrijaharni stav spram žena ili ipak deklarativno jedno govore a skroz drugačije misle o ženama I njihovim sposobnostima, čuli smo od Belmina Fajića, Farisa Šabića i Tarika Midžića.


belmin

 

Također, šta misle o ženinom položaju danas, pitali smo građanje USK-a, u Ključu, Cazinu, Bihaću, Bos, Krupi I Bos. Petrovcu kroz našu anketu

 

Za potrebe emisije odradili smo još jednu anketu putem anketnih listića, njih 150, a ovo su rezultati:

Na pitanje Da li su žene u našem društvu diskriminirane?

78 posto ih je odgovorilo da da, a 22 posto da ne.

Na pitanje Da li muškarci generalno sebe smatraju sposobnijim u odnosu na žene ?

Odgovor da zaokružilo je 73 posto ispitanika, a odgovor ne 27 posto

I na pitanje Da li u BiH, konkretno u USK-a još uvijek vlada „muški“ svijet?

Odgovor da dalo je 91 posto, a odgovor ne 9 posto ispitanika.

Newsletter

Socijalne mreže

Trenutno aktivnih Gostiju: 124