Novi Radio Bihac

radio-play1  wmp  winamp  quick  realp

30 Maj

Nema para, nema hitne pomoći u Bihaću

Ukoliko ne umirete, niste blizu smrti, odnosno melek ili anđeo smrti vam ne kuca na vrata, u bihaćkom, ali i većini domova zdravlja u Unsko-sanskom kantonu, morate platiti i usluge Hitne pomoći. Upravo tako, i da ne bude zabune, visoka temperatura, jaka glavobolja i slične „nazovi“ bolesti ne smatraju se stanjem kada vam treba usluga hitne medicinske pomoći, ukoliko tako ocjeni dežurni doktor u određenoj Hitnoj pomoći.



Dođete li potražiti pomoć u Hitnu pomoć u Bihaću, na pultu pored lica i pitanja dežurnih medicinskih radnika, imate uredno i čitko na A4 papiru ispisan Cjenovnik usluga. Da razjasnimo, to su usluge koje plaćaju oni koji nisu blizu smrti. A ukoliko ne želite platiti cijenu, onda možete otići na kućno liječenje. Ipak, ako smatrate da vam je potrebna hitna medicinska pomoć, kao svjedoka da niste dobro, sa sobom povedite anđela smrti ili Azraila. Možda tada cjenovnik neće važiti za vas. Možda.

Otkud odluka o naplaćivanju hitne?

Međutim, ipak treba i malo „stati na loptu“ pa iskreno reći da je odluka kojom se naplaćuju pojedini slučajevi, tu zbog svih onih koji ljekare Hitne pomoći u Bihaću smatraju za doktore koji im bez reda i čekanja mogu napisati uputnice za bolnicu, propisati im neki lijek, ili one koji su jednostavno lijeni da napokon odu i otkriju zašto ih danima boli glava, imaju temperaturu... Tako nam je u razgovoru povodom ove teme, naplaćivanja usluga Hitne pomoći u Bihaću, rekla direktorica ovdašnjeg Doma zdravlja dr. Azra Hasić-Ćehić.

„Finansiranje Doma zdravlja, našeg pa i svih ostalih, se bazira na uslugama koje mi pružamo pacijentima. Od toga je izuzeta Hitna pomoć, gdje se plaćanje vrši po timu, a u sklopu toga dolaze u obzir hitna stanja, gdje su ugroženi životi. U Ugovoru kojeg mi imamo sa Zavodom zdravstevnog osiguranja USK, maltene doslovno imate napisano da nam se plaća odvoženje i dovoženje pacijenta sa mjesta nesreće, rad na ugroženom pacijentu u nekim katastrofama... Isključivo nam se plaća tim za prevoz i obrađivanje pacijenta čiji je život ugrožen“, kaže dr. Hasić-Ćehić, te dodaje: „Logično da ako vam se tim ne plaća za gripu, glavobolju, koja ne može dovesti do smrtnog ishoda, onda će se usluga tim pacijentima i naplatiti. Razumljivo je da se pacijenti osjećaju ugroženo u svakom slučaju. Ako neko leži sa visokom temperaturom tri dana, taj neko smatra i da mu je potrebna pomoć u Hitnoj službi. Ali, također, ako nastavite ležati još sedmicu dana kod kuće, te uzmete malo čaja, pijete limunadu, ta temperatura će proći sama od sebe i bez lijekova. U toj situaciji, a u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, mi naplaćujemo usluge Hitne službe“.


Da li je zakon na kojeg se oslanja dr.Hasić-Ćehić, tj. Zakon o zdravstevnoj zaštiti FBiH uopće i jednim svojim dijelom govori o mogućnosti naplaćivanja usluga Hitne službe od pacijenta? Da li se obavještenje na porti Hitne pomoći u bihaćkom Domu zdravlja uopće tiče prava na naplatu usluga Hitne medicinske pomoći od pacijenata?
Odgovor na sva tri ova pitanja je negativan!
Da se Zakon o zdravstvenoj zaštiti FBiH krši ukoliko se naplati usluga hitne pomoći objašnjava i član 19 ovog Zakona, u dijelu koji govori o Načelu pravičnosti zdravstvene zaštite:
Načelo pravičnosti zdravstvene zaštite ostvaruje se zabranom diskriminacije prilikom pružanja zdravstvene zaštite po osnovu rase, pola, starosti, nacionalne pripadnosti, socijalnog porijekla, vjeroispovijesti, političkog ili drugog ubjeđenja, seksualne orijentacije, imovnog stanja, kulture, jezika, vrste bolesti, psihičkog ili fizičkog invaliditeta.

A da ne bi bilo da se pozivamo isključivo na Načelo pravičnosti, i član 12 ovog Zakona kaže da zdravstvena zaštita građana u FBiH obuhvata i Hitnu pomoć.

Naime, Zakon o zdravstvenoj zaštiti FBiH koji je doživio i izmjene 2010. godine, ni u jednom svom članu ne govori ni o minimalnoj šansi naplaćivanja hitne pomoći, a posebno ne u Unsko-sanskom kantonu, zbog toga što pacijenti ovdje, pored redovnog osiguranja, plaćaju i premiju zdravstevnog osiguranja, čija zakonitost je također upitna.
S druge strane obavještenje za pacijente i Cjenovnik koji su uredno okačeni na porti Hitne pomoći Doma zdravlja u Bihaću, konkretno jedino govore o specijalističkim timovima i bodovima koje oni ostvaruju obzirom na broj pacijenata u određenom mjestu, kao preduslov za ugovore koje domovi zdravlja sklapaju sa kantonalnim zavodima zdravestvnog osiguranja. Ta Odluka, te Standardi i normativi važe za područje cijele Federacije Bosne i Hercegovine, a ne samo za USK-a. Ovo ističemo iz razloga da podsjetimo sve one koji budu čitali ovaj tekst (pa tako i direktori, predsjednici upravnih odbora, građani, instance koje se moraju brinuti za provedbu svih zakona u FBiH), da svaka odluka, statut nižeg organa mora biti u skladu sa važećim zakonom u nekoj oblasti, u ovom slučaju to je oblast zdravstva.

Hitna pomoć mora biti besplatna?

Powered by BooRoo.com

Ne, uz plaćeno zdravstveno osiguranje0%
Da, ukoliko bi se rasteretila Hitna pomoć0%

Novi Radio Bihać


Riječ, dvije od ministra

Dok direktorica Doma zdravlja u Bihaću, Hasić-Ćehić stoji iza odluke prošlog menedžmenta na čijem čelu je bio dr. Amir Cerić, sadašnji ministar zdravstva USK-a Amir Murić, decidan je po ovom pitanju. Hitna pomoć se ne smije naplaćivati!
„Pacijenti koji potraže pomoć u Hitnoj službi ne trebaju ništa plaćati. Naravno uprava nekog doma zdravlja može donijeti internu odluku kojom propisuje da ukoliko pacijent u hitnoj službi traži npr. uputnicu,doznaku za bolovanje, te usluge se mogu naplatiti, ali tu razlog mora biti rasterećivanje ove službe“.
Međutim, ministar Murić je jasan kada je u pitanju pacijent kojem treba medicinska pomoć: „Pacijent se mora primiti, saslušati... Ne mora mu se dati ni lijek ni uputnica za bolnicu. Svaki pacijent se mora pregledati, te mu se dati lječnički savjet, ljekari u hitnoj moraju pacijentu dati lijekove, injekcije, infuzije za naredna 24 sata, i to bez naplaćivanja.“

Inače, ministar Murić je prije devet mjeseci poslao dopis svim domovima zdravlja u USK-a da se ukinu sporne odredbe o naplaćivanju usluga službe Hitne pomoći. Međutim, očigledno je da ili dopis nije stigao na prave adrese, ili su se direktori od njega jednostavno oglušili. Nije samo bihaćka Hitna pomoć ta koja biva naplaćena, već je to i slučaj sa većinom ovih službi u USK-a, saznajemo od korisnika ove pomoći. A šta je sa onima koji su već platili usluge u hitnoj? Ministar zdravstva USK-a kaže:
„Ako idemo na to da se nešto sistemski riješi, onda oni koji su platili usluge hitne mogu poslati dopis ovom ministarstvu, ali i tužiti Hitnu pomoć koja im je naplatila svoje usluge“.

A šta radi Upravni odbor Doma zdravlja Bihać?

Upravni odbor Doma zdravlja u Bihaću na čelu sa Suadom Arzićem, koji je također naslijedio Odluku o naplaćivanju od prošlog Upravnog odbora na čelu kojeg je bila dr. Aida Perviz, kaže da je takva odluka neregularna. Dodaje da je tražio od direktorice Ćehić-Hasić da se ista stavi van snage , ali ne službenim putem, već onako usputno, u razgovoru.

Iako smo nekoliko puta razgovarali sa Arzićem na ovu temu, kada smo tražili službenu izjavu, u telefonskom razgovoru kazao nam je da, citiramo, nije nadležan da o ovom slučaju daje izjave za medije. Arzić je inače na ovoj funkciji tek odnedavno, od kraja prošle godine. Da li je to dovoljno vremena da se stvari promjene, a neregularnosti regulišu? U tom smislu se mora reći kako Arzić nije „novi kolač“ u ovoj priči. Naime, on je prije imenovanja na mjesto predsjedavajućeg UO Doma zdravlja, bio v.d. predsjedavajućeg ovog tijela nekoliko mjeseci, tako da je imao dovoljno vremena informisati se, a potom i stvari staviti na svoje mjesto. Naravno da je želio. Ili znao? Ovako, lopta se prebacuje isključivo na menedžment i prošli saziv Upravnog odbora. Cijelo to vrijeme Odluka o naplaćivanju se uredno provodi u prostorijama bihaćke Hitne pomoći.

Da je Upravni odbor u prošlom, ali i ovom sazivu znao raditi svoj posao, za koji je plaćen, odluka o naplaćivanju pojedinih usluga Hitne pomoći u Bihaću nikada ne bi smjela niti biti donesena. Naime, Odlukom o neposrednom učešću osiguranih lica u troškovima korištenja zdravstvene zaštite na teritoriji USK-a, koja je objavljena u Službenom glasniku USK-a broj 17, a od 15. decembra 2005. godine već u članu 2. jasno stoji da su lica koja su platila premiju osiguranja oslobođena učešća u svim troškovima primarne, konsultativnospecijalističke i bolničke zdravstvene zaštite. Platiti se moraju usluge banjskog i ambulantnog liječenja.

Za još konkretnije objašnjenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti FBiH i ove odluke, kontaktirali smo nevladinu organizaciju „Vaša prava“ kancelariju u Sarajevu. Edita Avdibegović, uposlenica „Vaših prava“ jasna je u tumačenju Zakona:

„Odlukom člana 12 Zakona o zdravstevnoj zaštiti FBiH propisanoi je da se društvena briga za zdravlje pod jednakim uslovima ostvaruje osiguranjem zdravstvene zaštite na teritoriji FBiH, a to uključuje između ostalog i Hitnu medicinsku pomoć“.


Kako bi saznali da li su Bišćani specifični i po ovom pitanju kontaktirali smo i hitne pomoći u Tuzli, Sarajevu i Banja Luci. Iznenađeni ljekari i šefovi službi u sve tri ove zdravstvene kuće ističući da se kod njih naplaćanjivanje traži od pacijenata koji nemaju zdravstvenu zaštitu. U Banja Luci pored toga, plaćanje vrše i osiguranici koji kod sebe nemaju zdravstvenu knjižicu , ali ukoliko je donesu u roku od 48 do 72 sata, novac će im uredno biti vraćen.

I gdje smo?

Prosječna plata u FBiH je okvirno oko 815 KM. Od svake plate rijetkih radnika, (a u Unsko sanskom kantonu prema posljednjim podacima više od 57 posto radno sposobnog stanovništva nema posla) za zdravstvenu zaštitu se izdvaja 16 posto ukupne bruto plate. To znači da se od jedne prosječne plate za svrhe zdravstevnog osiguranja izdvoji oko 120 KM. Na to dodajmo i informaciju da od ove godine u Unsko-sanskom kantonu je na snazi odluka Zavoda zdravstvenog osiguranja se premija osiguranja sa prošlogodišnjih 15 povisuje na 25 KM.
Ovu Odluku su odobrili i Vlada i Skupština kantona. Dakle, dolazimo do zaključka da je zdravstvena zaštita itekako skupa za prosječnog Krajišnika. Treba istaknuti da, ukoliko niste platili premiju osiguranja, ne možete ni prići domovima zdravlja u cijelom kantonu kao ni Kantonalnoj bolnici „Dr. Irfan Ljubijankić“. Ustvari možete, ali novčanika ispunjenog validnim platežnim sredstvom. A budimo realni, naši novčanici sve su puniji neplaćenih računa, a sve manje u njima ima maraka.

Iako smo iznijeli sve argumente, zakonske i moralne da se niti jedna usluga u Hitnoj pomoći u Bihaću ne smije naplaćivati ukoliko pacijent ima uplaćeno zdravstveno osiguranje i premiju osiguranja, ona se i dalje naplaćuje. Odluka i obavještenje i dalje su naljepljeni na staklu porte Hitne pomoći, ljekari, direktorica i Upravni odbor Doma zdravlja u Bihaću i dalje koriste neznanje i neobavještenost pacijenata, te koliko-toliko skupe novca na račun Doma zdravlja. Postavlja se pitanje da li ministar zdravstva USK-a Amir Murić nema autoritet u svom djelokrugu rada, pa direktori i Upravni odbori ne sprovode njegove odluke?

Jedno je sigurno, ljudi nemaju para ili ih imaju sve manje, pa je opravdan i strah da ukoliko nisu smrtno bolesni, neće otići u Hitnu pomoć Doma zdravlja u Bihaću iz straha da nemaju dovoljno para da plate i te dadžbine. Ostaje i pitanje, kako znati da niste pacijent kojem je doista potrebna hitna pomoć? Jer nismo svi doktoi ili medicinari. Kako znati da li ostati kod kuće, liječiti se kako znaš i kako si načuo od svoje pranane, te se nadati da će ležanje, pijenje čaja i limunade doista i pomoći.
Međutim, šta ako neko zbog visoke temperature umre? Da li će odgovor na to pitanje biti kako u limunadi nije bilo dovoljno C vitamina?

Izjave mp3:

 

Newsletter

Socijalne mreže

Trenutno aktivnih Gostiju: 115