19Septembar2019

left

Novi Radio Bihac

wmp  winamp  quick  realp

Članak je filtriran: Ponedjeljak, 03 Juni 2019
Ponedjeljak, 03 Juni 2019 12:49

Emisija Novog radija: Treća dob

O diskriminaciji žena smo govorili u prethodnim emisijama iz više uglova. U ovoj emisiji govorimo o diskriminaciji žena treće životne dobi, odnosno, penzionerki. Zašto su i na koji način diskriminirane žene treće životne dobi govore u prilog činjenice koje smo navodili ranije.
 
Žene su tokom radnog vijeka manje plaćene od muškaraca iako rade na istim poslovima a samim time poslije imaju i manju penziju. Na nivou evropske unije, 39% je manja penzija žena već muškaraca, taj je procenat sigurno isti a možda i veći u našem kantonu, što za posljedicu ima siromaštvo žena treće dobi.
 
U prilog tome govori i činjenica da su žene manje obrazovane što također za posljedicu ima siromašnu starost. Najveća stopa nepismenosti je u grupi starijih žena i iznosi 5,29 za žene starosti 55-69 godina i čak 25,85 za žene starije od 70 godina, što znači da je svaka četvrta žena strarija od 70 godina u BiH nepismena. Od ukupnog broja nepismenih žena u BiH, prema Popisu stanovništva iz 2013. godine, više od 90% su žene od 55 i više godina života.
 
Da bi se ove posljedice izbjegle potrebno je dugoročnije raditi na ovoj temi kako bi se žene na vrijeme osvijestile, posvetile se svome obrazovanju i izborile za svoja prava kako ne bi došle u godine, u kojima bi trebale uživati rezultate svoga rada, a prema sadašnjim podacima žene nemaju za normalan život.
 
 Koliko su same žene doprinijele ovoj situaciji, koilo je tradicionalni način života i nebriga za sutra utjecala. Radi očuvanja vlastitog blagostanja, fizičkog i mentalnog zdravlja, izuzetno je bitno da osoba nakon odlaska u penziju nastavi imati obaveze različite prirode. Kada prestanemo biti dio radne populacije, tada na nas pada odgovornost da svoje dane kvalitetno osmislimo i ispunimo.
 
Koliko su žene USK-a osviještene tim povodom, imaju li ikakve smijernice ili su prepuštene same sebi, ali koliko im i finansijska situacija dozvoljava da se posvete kreativnosti života a ne samo osnovnim životnim potrebama, sve te odgovore tražimo među ženama treće dobi i institucijama USK-a koje bi se trebale baviti ovom populacijom a mi ćemo saznati da li to oni i rade.
 
Još jedan od problema sa kojima se susreću žene treće dobi u našem kantonu je participacija.
 
Ova odluka se ne provodi jer kantoni nisu uskladili svoje propise o participaciji s ovom odlukom.
 
Kantoni ne snose nikakve posljedice zbog odbijanja implementacije ove odluke, a posljedica ovakvog ponašanja je da žene ne idu na preventivne preglede jer su to u većini slučajeva troškovi koje ne planiraju u kućnom budžetu, što naročito pogađa žene kada dođu u fazu treće životne dobi, uskraćene su za osnovna prava.
 
Žene žive duže od muškaraca, ali zbog obaveza u kući i oko djece, u cjelini manje učestvuju u plaćenom radu i zarađuju manje, što umnogome utječe na njihovo materijalno stanje u trećoj životnoj dobi, te izuzev što imaju niže plate od muškaraca u istom dobu, istraživanja pokazuju da su iste nejednakosti prisutne i kada je riječ o ostalim materijalnim dobrima poput posjedovanja automobila ili stana.
 
Umorne i izrađene žene u godinama, koja će ovakvu vrstu angažovanja bez zadrške prihvatiti kako bi sebi obezbijedile malo lagodniji život a nisu svjesne da njihove godine i zdravstveno stanje traže neki drugi vid angažmana,relaksirajući, koji bi trebao obogatiti godine starosti a ne stvoriti obavezu u kasnim godinama.
 
Treća dob ili popularno nazvane „Zlatne godine“ predstavljaju pravi izvor životne radosti i inspiracije, i koje nas podsjećaju da nikada ne treba odustati od želje za uljepšavanjem života i da - nije gotovo dok nije gotovo.
 
U našoj anketi pitali smo građane Bosanske Krupe, Bihaća, Cazina i Sanskog mosta, između ostalog, Da li žena penzionerka može kvalitetno živjeti od svoje penzije u USK-u, uopšteno u BiH.
 
 150 ispitanika odgovorilo je na naša pitanja na anketnim listićima, a ovo su rezultati:
 
 Na pitanje: Imaju li penzionerke našeg kraja socijalnu sigurnost? Odgovor da zaokružilo je 12 posto, a odgovor ne 88 posto.
 
Na pitanje: Da li znate koliki je procenat većih penzija od minimalne kod žena u USK-a ? 19 posto je odgovorilo sad a, 81 posto sa ne.
 
Na pitanje: Brinu li se vlasti USK-a za žene treće dobi po pitanju socijalne sigurnosti i društvenog angažmana ove kategorije žena? Odgovor da dalo je 11 posto, a odgovor ne 89 posto.
 
I na posljednje pitanje našeg anketnog listića: Da li po vašem mišljenju žene treće dobi žele i imaju priliku da se društveno angažuju? 22 posto je odgovorilo da žele, 36 posto ne žele I 64 posto žele ali nemaju priliku.
Ponedjeljak, 03 Juni 2019 10:39

Emisija Novog radija: Trudnice i porodilje

Iako se već niz godina pitanje porodiljskog odsustva i prava žena za vrijeme njegovog trajanja pokušava jedinstveno i povoljnije urediti na nivou cijele BiH, i pored toga što su napravljene brojne analize i prijedlozi kako da se trenutno poboljša stanje, činjenica je da još uvijek nema zadovoljavajućih rezultata na ovom području. Naime, prava žena-porodilja u našoj zemlji još uvijek u značajnoj mjeri variraju, odnosno zavise od toga u kojem dijelu, odnosno u kojoj administrativnoj jedinici BiH porodilja ima prebivalište, a osnovna karakteristika koju ovaj nejedinstven sistem na nivou BiH proizvodi jeste ta da se žene-majke nalaze u neravnopravnom položaju. U ovoj emisiji govorili smo o pravima žena trudnica I porodilja u USK-a.

 

Kada je riječ o ostvarivanju njihovih prava za vrijeme porodiljskog odsustva, jedino zajedničko obilježje za cijelu BiH je da, za zaposlene žene, porodiljsko odsustvo traje godinu dana (ili bi barem po propisima trebalo da je tako) i u tom periodu one (kao i one koje nisu zaposlene) imaju pravo na porodiljske naknade, s tim da su iznosi tih naknada veoma različiti. Ove razlike posebno dolaze do izražaja u Federaciji BiH na nivou koje ne postoji jedinstven propis koji reguliše naknade za vrijeme porodiljskog odsustva već svaki kanton “vodi svoju politiku”. To je dovelo do takvog stanja da iznosi naknada plaće variraju od 50% do 90% prosječne plaće kantona ili plaće radnice,odnosno porodilje. Neki kantoni (Hercegovačko-neretvanski i Posavski kanton), čak, uopće ne osiguravaju sredstva za porodilje u svom budžetu, dok u drugim isplate često kasne, pa porodilje mjesecima čekaju na isplate svojih naknada.

U ovakvim uslovima poslodavci su ti koji preuzimaju na sebe teret naknade plaće ženi-majci, s tim da je važno napomenuti da to nije njihova obaveza, s obzirom na to da je federalnim propisom regulisano da se naknada porodiljama trebao sigurati iz budžeta kantona. Isto tako, činjenica je da poslodavac u privatnom sektoru (za razliku od javnog sektora) nije obavezan da ženi – porodilji za vrijeme trajanja porodiljskog odustva isplaćuje razliku njene plaće, što znači dodatnu diskriminiciju za žene koje rade u privatnom sektoru.

 


slika1

 

 

Osim toga, činjenica je i to da Zakonom o radu u FBiH, žene – porodilje nisu zaštićene od otkaza ugovora o radu, pa i za vrijeme trajanja porodiljskog odsustva, te zbog straha da ne izgube svoj posao često i ne koriste svoja prava u punoj mjeri.

Ženi koja je na porodiljskom odsustvu za vrijeme trajanja ugovora o radu na određeno vrijeme poslodavac ne može otkazati ugovor, ali nakon isteka roka na koji je ugovor zaključen, radni odnos jednostavno prestaje, tj. poslodavac ničim nije obavezan da produži ugovor o radu sa zaposlenicom koja je na ugovoru na određeno I ninakoji način nije zaštičena.

 


slika2

 

 Generalno, ovakvo neuređeno stanje, ali i niski iznosi naknada u pojedinim kantonima djeluje demotivirajuće kada je u pitanju povećanje nataliteta u našoj zemlji,koji je, po posljednjim statistističkim izvještajima, konstantno u padu. U pokušaju da se spriječi “bijela kuga”, postoje i takve incijative da se na federalnom nivou formira porodiljski fond iz kojeg će se osigurati određene beneficije za novorođenu djecu.

Npr. Za prvorođeno dijete beneficija u iznosu do 5.000 KM, za drugo i treće dijete do 10.000 KM i sl. Međutim za sada sve je na nivou incijative, kako bi se moglo reći da se vodi briga o toj kategoriji žena, ali nažalost kao I većina pozitivnih inicijativa ostaje nedovršena tako da ostaje da se vidi da li će išta od toga na kraju zaživjeti. Konkretno na ovu temu ćemo govoriti I u jednoj od narednih naših emisija, kada budemo govorili o diskriminaciji majki sa troje I više djece.

Činjenica je i da BiH ima obavezu da uskladi sistem socijalne sigurnosti i zaštite sa evropskim standardima ali sve to ide veoma sporo.

Za potrebe ove emisije govorio je Adnan Mešanović ispred centra za Socijalni rad, zatim Sandra Jašarević, te Sabina i djevojka koja nije htjela otkriti svoj identitet.

 

U našoj anketi čuli smo i mišljenje građana Bosanske Krupe, Ključa, Sanskog Mosta I Bihaća o tome da li se poštuju prava porodilja i trudnica, a oni su odgovorili na sljedeći način:

Na pitanje: Jesu li trudnice i porodilje našeg kantona zadovoljne svojim položajem?

18 posto je odgovorilo sa da, a 82 posto sa ne.

Na pitanje: Da li su za položaj trudnica i porodilja odgovorni poslodavci ili zakonodavac ?

36 posto je odgovorilo poslodavac, a 64 posto zakonodavac.

I na pitanje: Da li se po vašem mišljenju pad nataliteta bilježi zbog:

 

Razgovarajući sa našim sagovornicima za ovu emisiju može se zakljućiti da je većina stanovništva svjesna da stanje porodilja i trdnica nije na zadovoljavajućem nivou što se tiče njihovih prava. Kantonalna vlast, ali i na nivou Federacije i države svojim postupcima i donešenim pravilima i zakonima baš i ne daju utisak da im je nešto posebno i stalo do ovog problema, odnosno do pada natalitea u državi. Za potrebe ove emisije razgovor sa predstavnicima Ministarstva zdravstva USK-a nažalost nismo uspijeli obaviti zbog organizacionih problema i nemogućnosti druge strane da sudjeluje i potpomognu realizaciju ove emisije. Poboljšanje stanja trudnica i porodilja zaposlenih i nezaposlenih u USK-u bi svakako bilo veća angažiranost vlasti, kako u donošenju novih propisa tako i u kontroli provođenja tih propisa.

Newsletter

Socijalne mreže

Trenutno aktivnih Gostiju: 149