Više od 12.000 osoba iz BiH prošle godine odlučilo potražiti bolji život u Hrvatskoj

Rad inspekcijiskih organa u zaštiti okoliša


Komunalni inspektor izlazi svakodnevno na teren i to po zahtijevu stranke, ali i samostalno ciljano po određenom komunalnom problemu, kazali su nam iz Komunalne inspekcije Bihać. Na godišnjem nivou zavode se razne akcije kao što su ambrozija, trotoar, reklame, psi lutalice, deponije i druge akcije, gdje komunalni inspektori planski obuhvataju sve subjekte nadzora iz navedenih oblasti i vrše nadzor s ciljem discipliniranja subjekata nadzora po raznim oblastima. Zavođenje akcija je izuzetno učinkovito jer se obiđu svi subjekti nadzora po oblastima, a često se sprovode u sadejstvu policije ili drugim inspekcijama.


„Ako je broj nadzora po zahtijevu stranke u odnosu na ukupan broj nadzora na godišnjem nivou visok, to je pokazatelj da inspekcija u preventivnom smislu ne radi dobro. Udio inspekcijskih nadzora po zahtijevu stranke u odnosu na ukupan broj nadzora nebi trebao da pređe 35 posto. I kad su u pitanju deponije izlazi se svakodnevno i po prijavama građana i samostalno po raznim saznanjima, od komunalnog redara, predstavnika mjesnih zajednica, samostalnog uočavanja i dr.“, kazao je Elmedin Mehadžić, portparol Gradske uprave Bihać.

Građani veoma rijetko ili gotovo nikako ne prijavljuju nesavijesne građane koji nelegalno odlažu otpad. I ako jave ne otkrivaju one koji bacaju otpad po divljim deponijama, poručuju iz Komunalne inspekcije. „Ponekad od građana možemo dobiti korisne informacije, nekad pronaći dokaz u smeću, nekad snimke nadzornih kamera gdje postoje, ali u većini slučajeva nažalost se ne otkriju počinioci“, kazao je Mehadžić.

Ako se izlazkom na lice mjesta ne može utvrditi počinioc, rješenjem se nalaže JKP „Komrad“ da ukloni otpad.


Kazne za ove prekršaje su od 1.000 do 7.000 KM za pravna lica, a za fizička lica kazna je od 300 KM. U Komunalnoj inspekciji kažu da kazne trebaju biti najmanje nekoliko puta veće. „Ako se zna da po izricanju prekršajnog naloga prekršitelj može platiti 50 posto kazne, ili tražiti sudsko odlučivanje, gdje se često kazna zamjenjuje uslovnom osudom, jasno je da kazne nemaju osnovni zadatak, a to je odvraćanje od činjenja ovakvih ili sličnih prekršaja“, dodaje Mehadžić.

Oblast zaštite okoliša je široka. Na kantonalnom nivou pored Komunalne inspekcije postoji i Inspekcija za zaštitu okoliša.“Inspektoru za zaštitu okoliša stranke se najčešće obraćaju kad dođe do nekog zagađenja, kao što je onečišćenje vodotoka ili kad dođe do sumnje u kvalitetu zraka, a u ovo ljetno vrijeme ljudi se najčeće žale na buku koja dolazi iz ugostiteljskih objekata“, kazao je Senad Dervišević, inspektor za zaštitu okoliša.


Saradnja sa policijom je jako dobra, poručili su i iz Komunalne i Inspekcije za zaštitu okoliša. „Imamo potrebu sarađivati sa policijom, i to činimo uvijek kad očekujemo da će biti nekog otpora pri izlasku na teren ili kod pečaćenja“, kazao je Dervišević.

„Iako su građani Unsko-sanskog kantona poprilično ekološki osviješteni, uvijek imate određen broj ljudi koji to nisu. Kako smanjiti broj divljih deponija i drugih onečišćenja, pa kroz edukaciju od malih nogu“, kazao je Dervišević, te dodao da je bitno da građanima proradi savijest. „Još uvijek imate onih koji gledaju da na bilo koji način izbjegnu propise kako bi prošli jeftinije. Zato mislim da od malih nogu djeca se trebaju edukovat, i tako će vremenom komšije početi upozoravati jedne druge na nepravilnosti i inspekcija će biti potrebna u krajnjim slučajevima“, zaključio je na kraju Dervišević.

Povezani članci