Hrvatska: Izolacija ubuduće 10 dana umjesto 14

Biti neovisni novinar u USK-u


Izvještavanje o stanju u Unsko-sanskom kantonu, posebno na teme migranstske krize, pandemije ili lokalne politike, za svakog novinara predstavlja pravi izazov. Problemi su brojni, ali se mogu selektovati u nekoliko grupa:

 

Na koju temu se informcija traži

Informacije vezane za pandemiju su se dobivale lakše od informacija o migrantskoj krizi. Pružanje informacija putem medija o pandemiji je značajno pomagalo zaštiti stanovništva i povećanju efikasnosti državnih organizacija, institucija, kao i gradskih/kantonalnih vlasti. Stoga su svi učesnici ovog procesa bili zainteresovani novinarima davati što više informacija. Do informacija o migrantskoj krizi se dolazilo teže jer su često pitanja o neuspješnosti upravljanja ovom krizom bila uzrok uskraćivanja informacija. Tek kada su određeni nivoi vlasti postajali prinuđeni smirivati lokalno stanovništvo, tada je novinarima bilo lakše doći do nekih informacija, ali opet informacija profilisanih spram trenutnim interesima tih nivoa vlasti. Ali, do informacija vezanih za političke odluke na prostoru USK se definitivno najteže dolazi.

 

Da li se informacija traži od struktura zakonodavne ili izvršne vlasti, od organizacija ili institucija, od ostalih subjekata

Praksa je pokazala da je često teško dobiti informacije od struktura izvršne vlasti, nešto je lakše dobiti od struktura zakonodavne vlasti, ali takve informacije su rjeđe potrebne. Brojne organitacije, pogotovo nevladine, uglavnom su spremne dati traženu informaciju, ali brojne institucije nisu uvijek spremne na saradnju (npr. pravosudne institucije). Što se ostalih subjekata tiče, uglavnom su privredni subjekti spremni na saradnju sa novinarima, ali javna preduzeća i javne ustanove nešto teže.

 

Da li informaciju traži novinar koji često upućuje pozitivne ili negativne kritike na račun rada nivoa i struktura vlasti

U principu, svi radije daju informaciju novinarima koji u događajima traže pozitivnu stranu. Novinari koji koji nastoje naglasiti negativne efekte rada nekih struktura, posebno državnih, teže dolaze do informacija.

 

Upornost

Novinari koji brzo odustaju od traženja informacija često budu uskraćeni za informacije. Uporni novinari u principu vrlo često dođu do informacije.

 

Kako to u praksi izgleda kazala nam je Gorica Bukić, dugogodišnja novinarka a trenutno izvršna direktorica Radija RTVUSK-a.


„Globalno gledano danas u svijetu mislim da nema neovisnog novinarstva i da su rijetki oni novinari koji su ustvari neovisni u svom poslu. Freelenceri su ti koji pokušavaju nametnuti nove standarde u novinarstvu, a čini mi se da u USK-u taj pojam neovisnog novinarstva još dugo ćemo čekati obzirom da su mediji ili pod kontrolom vladajućih struktura ili su u rukama privatnika koji su opet vezani za odrežene političke struje“, kazala je Bukić.

Novinari će lako dobiti informaciju kada treba nešto promovirati. Ali kad se informacija traži radi istraživačkog teksta onda se nailazi na zid. Odgovor se sedmicama čeka ili se ne dobije, ili se dobije polovična informacija. 

„Danas je jako puno informacija. Na žalost, većina tih informacija nije tačna, nije provjerena i plasiraju ih određeni portali i medijske kuće koje su zadužene da na neki način dovedu u zabludu sve građane koji konzumiraju tu informaciju. Upravo zbog toga mi imamo hiperprodukciju portala, raznih glasila koja se bave „novinarstvom“, a ustvari su daleko od onoga što novinarstvo u principu kao profesija treba da bude. Novinarstvo bi trebalo da bude korektiv vlasti. Trebalo bi da ukaže i kritički sagledava sva dešavanja unutar jednog društva.

Imamo sad najnonviju situaciju sa COVID-19 gdje vidimo da su informacije koje se plasiraju ili senzacionalističke ili su u službi određenih lobija ili su na neki način, kad je u pitanju naše područje, iz različitihi izvora. Do nas novinara i do građanstva dolaze različite informacije. Čini mi se da je novinarstvu sve više sužen prostor ukoliko želite zaista biti neovisni“, navela je Bukić.

„Kad govorimo o migrantskoj krizi, građani našeg kantona već tri godine su taoci migrantske krize na nivou države BiH. Jako me je obradovala informacija da je Operativna grupa donijela odluku da se migrantima zabrani ulazak na prostor USK-a. S druge strane ako to gledam kao humanista kao neko ko svako živo biće gleda na isti način, žao mi je tih ljudi koji su ustvari zarobljeni između zapada i istoka, odnosno zaglavljeni tu na prostoru USK-a.  Ne mogu dalje, a nama stavaraju određeni pritisak i prijetnju.

Ako znamo da je sada na prostoru USK-a preko 7000 migranata logično je da se mi kao građani moramo bojati a mi kao novinari opet moramo ukazivati na sve ono negativno što se u toj migrantskoj populaciji dešava. Dakle, nije lako gledati pretučene migrante koji se vraćaju iz Hrvatske. Mislim da smo mi na prostoru USK-a u vrlo specifičnoj poziciji a samim tim i novinari. Jedni su da se migrantima omogući nesmetan boravak, drugi opet ukazuju na paljevine, na provale, na napade. Jedna složena situacija za novinare koji evo jedu ovaj kruh koji jedu i nekad se i sama trgam između profesionalnog i onog privatnog“, kazala je Bukić.

Svi novinari bi se trebali tretirati isto bez obzira da li se bavi istraživačkim radom ili ne.

„U ovom poslu sam jako dugo i moram reći da često slušam mlade kolege koji se žale da su oni koji su vlast znaju biti na neki način nepristupačni, da ne daju informacije, da ucjenjuju novinara. S te strane naša profesija se dosta srozala kod onih koji su na vlasti. Vidite da su novinari najčešće optuživani za klevetu. Da ono što napišu ili kažu u svojim krugovima dođe do predstavnika vlasti koji, na žalost, odlučuju o novinarima i da taj novinar snosi posljedice. Ne može vas optužiti ali može vršiti mobing i radtit druge pritiske koje ćete vi osjetiti u poslu kojim se bavite.

Zbog tog razloga sam ja aktivna u udruženju Bh. novinari  i borim se prije svega za prava novinarki jer smatram da je ženama puno teže doći do informacija nego muškarcima, jer ženu obično ti isti političari gledaju na neki drugi način. To su pitanja koja mi moramo kao novinarska udruženja pokušavati stalno riješavati, ukazivati, oglašavati se kada se ti događaji dese i nikada ne klonuti duhom. Treba im dati do znanja da smo mi u službi građana, da smo ti koji smo plaćeni da na pravi način, pravovremeno ali naravno tačno i provjereno plasiramo informaciju do njih. Tad ćemo moći govoriti da je novinarstvo zaista ponovo vraćeno na onaj pijadestal koji je dugi niz godina imao“, zaključila je na kraju Bukić.

Odbor za građanske slobode Europskog parlamenta prihvatio je rezoluciju o medijskim slobodama u kojoj se snažan naglasak stavlja na neovisnost novinara. "Novinar mora biti neovisan od unutarnjih pritisaka - urednika, izdavača ili vlasnika te neovisan od vanjskih pritisaka koji stižu sa strane političkih ili ekonomskih lobija i drugih interesnih skupina", stoji u rezoluciji o medijskim slobodama. Tako stojji u rezoluciji međutim u praksi to je teško postići. Novinarstvo, odnosno novinari su pod sve većom kontrolom političkih, finansijskih ili nekih trećih grupa. Kada tome dodamo činjenicu da je novinarska profesija u BiH jedna od najslabije plaćenih, onda i ne čudi da su se etika i moral u potpunosti izgubili. Da bi se obezbijedilo neovisno novinarstvo puno toga bi trebalo uraditi. Kako nam je rekla naša sagovornica Gorica Bukić, prvo bi trebalo početi sa riješavanjem problema korupcije, nepotizma, svih negativnih pojava koje prate naše društvo. Rješavanjem tih problema, a to će se teško postići jer korupcija je prisutna u svim porama našeg društva, novinarima bi se stvarao prostor da rade svoj posao onako kako to treba.

Povezani članci