Hrvatska: Izolacija ubuduće 10 dana umjesto 14

Odlaganje otpada u Cazinu i Velikoj Kladuši


Odlaganje i upravljanje čvrstim otpadom najveći je ekološki problem u svim gradovima i općinama Unsko-sanskog kantona. Kako bi se saniralo postojeće stanje u ovoj oblasti, potrebna su ogromna sredstva, a resursi po tom pitanju su ograničeni. Kakvo je trenutno stanje  na lokalnim deponijama u Cazinu i Velikoj Kalduši u emisiji Novog radija „Ekološka riznica – kako je sašuvati“ rekli su nam predstavnici komunalnih preduzeća „Čistoća“ i „Komunalije“.

JKP „Čstoća” d.o.o Cazin komunalni otpad odlaže na lokaciji „Meždre –Vlaški do”. Postojeću deponiju koriste još i komunalna preduzeća iz općina Bosanska Krupa i Bužim. Sav dovezeni otpad na deponiju se planira radnim mašinama i naknadno pokriva internim materijalom. Na deponiji postoji 24-satno dežurstvo, sa zaposlenicima iz sva tri preduzeća.

U toku je projekat međuopćinske saradnje „Centar za upravljanje otpadom Meždre - Vlaški do“. Riječ je o projektu koje zajedno realiziraju Grad Cazin i općine Bosanska Krupa i Bužim, a odnosi se na kvalitetno zbrinjavanje i upravljanje otpadom.

Ukupna vrijednost projekta je nešto više od devet miliona maraka, a uključuje i sanaciju sadašnje deponije. Ono što je ocjena vodećih ljudi Grada Cazina i općina Bosanska Krupa i Bužim jeste da se radi o izuzetnom primjeru kvalitetne međuopćinske saradnje.


-         - Sama organizacija Regionalne deponije je bila predimenzionirana i uprava tog preduzeća nije bila na visini zadatka da to sprovede u djelo. Kad je u pitanju regionalni koncept on bi trebao zahtijevati da se lokalno, kod općina, izvrše reciklaže, odnosno da se izdvoji iz otpada sve što se može iskoristiti i da se na jednu zajedničku deponiju tretira otpad koji se ne može koristiti. Mi to u USK nismo sproveli u djelo. Iz tog razloga  sve općine ili grupe općina, kao što je slučaj kod nas, su se organizirali. Uradili smo svu plansku i projektnu dokumentaciju i u pripremi smo da izvršimo sortiranje, odnosno maksimalno da iskoristimo otpad. Taj projekat je zaista velik, zahtijeva velika ulaganja i vjerujem da nije ovih trenutnih dešavanja koje imamo globalno da bi mi puno stvari uradili. Do sad je napravljena kompletna dokumentacija, koja nas je dosta financijski koštala i imamo zajedničku lokaciju. Prva prilika koja nam bude išla na ruku, mislim na ekonomske i financijske uslove, mi ćemo raditi na tome“, rekao je Sedin Šišić, direktor JKP „Čistoća“ Cazin.

U Velikoj Kladuši za prikupljanje i zbrinjavanje otpada zaduženo je javno komunalno uslužno preduzeće „Komunalije“, a komunalni otpad se odlaže na lokaciji Radića Most. Iako su se mještani mjesne zajednice Vrnograč žalili na probleme koje uzrokuje deponija, prije svega na nesnosan smrad naročito u ljetnim danima, iz preduzeća „Komunalije“ su kazali da je stanje odlaganja otpada na zadovoljavajućem nivou.

-          Prema svim testiranjima koja smo mi radili deponija Radića Most nema značajnog uticaja na okoliš. Naša deponija po veličini i načinu održavanja i upravljanju ne spada u red divljih deponija. Redovno se po propisu vrši rastiranje deponije, zatim dezinfekcija, deratizacija i dezinsekcija i sve ostale mjere koje su potrebne za pravilno upravljanje i ispunjavanje zakonske regulative jedne lokalne deponije“, rekao je Amir Hušidić, stručni saradnik za zaštitu okoliša u JKUP „Komunalije“ Velika Kladuša.

 

-         -  Jedan od projekata koji imamo jeste međunarodni projekat izgradnje Centra za upravljanje otpadom u okviru kojeg će se postaviti pretovarna stanica sa sortirnicom i kompostanom, a izvršit će se sanacija već postojeće deponije Radića most.Sam projekat je jako velika investicija, negdje oko 12 miliona KM bez PDV-a“, dodao je Hušidić.

U februaru 2017. Bosanska Krupa, Cazin i Bužim potpisali su sporazum o uspostavljaju zajedničkog centra ili poduzeća za održivo upravljanje otpadom, odnosno na uređenju zajedničke deponije Meždre – Vlaški do. Tome je prethodila izgradnja reciklažnog dvorišta, izrada investiciono-tehničke i okolinske dokumentacije za sanaciju i postepeno zatvaranje deponije, uređenje platoa za nabavku i montažu cestovne mostne vage.

Sada treba uslijediti sanacija deponije, po uzoru na deponiju „Krivodol“, u koju je Općina Bosanska Krupa uložila 1,5 miliona maraka, te osnivanje poduzeća i izgradnja reciklažnog dvorišta.

Prošle godine na sastanku čelnih ljudi Bosanske Krupe, Cazina i Bužima doneseni su i određeni zaključci koji se odnose na odluku Općine Bosanska Krupa kojom se tretira naknada za korištenje javnog dobra za tri komunalna poduzeća, s ciljem postizanja njihove finansijske stabilnosti, zatim doprojektovanje postojeće dokumentacije, koja je rađena u okviru UNDP-ovog projekta, kao i na što hitniji sastanak sa predstavnicima Svjetske banke u čijem je projektu obuhvaćena i ova deponija. Jedan od zaključaka je i da Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK ovom projektu da maksimalnu podršku u okviru svojih nadležnosti.

Postojeća javna komunalna poduzeća otpad trenutno samo voze na deponiju. Zajednički centar će imati pretovarnu i reciklažnu stanicu, dakle bit će u mogućnosti izdvajati i iskorištavati, odnosno unovčavati otpad, a samo onaj potpuno beskoristan voziti na deponiju.

I u općini Velika Kladuša jedan od projekata jeste  izgradnja Centra za upravljanje otpadom, u okviru kojega će se uspostaviti pretovarna stanica sa sotirnicom i kompostanom, a samim tim i sanacija već postojane deponije Radića Most, kako nam je rekao Hušidić.

Problem lokalnih deponija u USK u proteklom periodu pokušao se riješiti otvaranjem Reginalne deponije, međutim taj projekat nije zaživio do kraja. Kako su nam rekli naši sagovornici, trenutno stanje deponija će pokušati riješiti otvaranjem centara za upravljanje otpada samostalno u Velikoj Kladuši ili zajednički kao što su Cazin, Bosanska Krupa i Bužim.


Ova emisija u sastavu projekta “Ekološka riznica – kako je sačuvati?” je producirana uz podršku projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Vlada Švedske. Sadržaj ove emisije je isključivao dgovornost NOVOG RADIJA i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva i Vlade Švedske. 

Povezani članci