Hrvatska: Izolacija ubuduće 10 dana umjesto 14

Ja sam novinar, i ja sam novinar


Novinari su ključni u posredovanju medija s javnošću. Medij može funkcionirati samo ako i kad novinari ovladaju visokim profesionalnim standardima. Mediji su dužni služiti javnosti, a to mogu postići samo ukoliko uživaju povjerenje svojih gledatelja, slušalaca i čitalaca. Most povjerenja se dugo gradi i njegova gradnja nikada ne završava.

U svom radu novinari se često susreću s etičkim i moralnim pitanjima, stoga svakodnevno iznova moraju propitivati svoje djelovanje i na svakom primjeru iznova utvrditi svoje etičke kriterije.

Kolegijalnost u novinarskom poslu izuzetno je važna, a prenošenje iskustva omogućava višu kvalitetu i nivo profesionalnosti.

O educiranosti, novinarskoj etici i kolegijalnosti među novinarima razgovarali smo sa dugogodišnjom novinarkom Aldijanom Hadžihajdarević.


NR: Novinarska etika je među najvažnijim pitanjima savremenih medija. Novinar se svakodnevno susreće sa pitanjima etičke naravi kao što su krivotvorenje, sukob interesa, prikrivanje informacija, povreda privatnosti i dr. Da li je današnjim medijima teško se držati novinarske etike?

Hadžihajdarević: Bez obzira na težinu okolnosti u kojima novinari rade svakako bi se trebali držati profesionalne etike i onoga što ona nalaže. Smatram da uvijeti ne bi trebali biti izgovor o nepoštivanju jer u prvom redu novinari su glas javnosti. Zbog javnosti mediji postoje. Novinari se u svom poslu svakodnevno susreću sa raznim nedoumicama i svakodnevno propituju svoj rad kako bi u konačnici donijeli istinitu i dobru priču. To vrlo često dovodi do stresnih situacija jer često nemamo mnogo vremena za razmišljanje o tome da li objaviti imena upletenih u kriminal, prikazati slike posljedica nasilja, da li trebamo objaviti još uvijek nepotvrđenu informaciju, sve su to situacije u kojima se svakodnevno nalaze novinari. Situacije u kojima će u konačnici govoriti novinarska ličnost i njegovo iskustvo. Dakle, oni će donjeti odluku kako postupiti. U svakom slučaju informacija mora da bude provjerena sa što je moguće više strana jer neprovjerene informacije će narušiti i kredibilitet novinara i integritet osobe o kojoj izještavamo i dovesti u pitanje istinitost događaja o kojem govorimo. Od nas se očekuje da govorimo u prvom redu istinu, da budemo objektivni, politički da budemo potpuno neutralni. Novinari treba da budu posmatrači ali ne trebaju da budu navijači što je danas vrlo teško izvodivo jer nije tajna da su mediji danas pod velikim uticajem politike i malobrojni su novinari koji se uspijevaju otrgnuti iz tih ralja i raditi u interesu građana a ne u interesu politike.

NR: Današnji mediji se dosta bave senzacionalizmom, pojavi koja redovno ide do ruba etičke dopustivosti, ili ga prelazi. Zašto je to tako?

Hadžihajdarević: Za javne medije ne bih rekla da pribjegavaju senzacionalizmu u tolikoj mjeri u kojoj to čine portali. Danas je svaki klik novac. Klik možeš dobiti samo senzacionalističkim vijestima, udarnim naslovima koji najčešće nemaju nikakve veze sa tekstom. Vrlo često se dešava da u tim naslovima ili tekstovima bivaju narušene nečije privatnosti, da se ljudi vrijeđaju na razne načine, da se ispolji govor mržnje, da se objavljuju fotografije koje mogu biti vrlo uznemirijuće, da se prave afere i skandali čemu uvelike doprinose i društvene mreže, koje su vrlo dostupne i koje su omogućile svakome da kaže šta želi i na koji način želi. Takve vijesti postoje kako bi vlasnici došli lakše do profita, jer znamo da ljude takve stvari, na žalost, zanimaju. Takve vijesti nisu ništa drugo nego primjer kršenja novinarske etike u svakom smislu. Senzacionalistička vijest nije isto što je ekskluzivna vijest od javnog interesa za koju se bore svi mediji, jer zapravo svi mi želimo biti prvi u objavljivanju neke vašne informacije.


NR: Mnogi kažu da je novinarstvo zanat. Da li je nužna diploma Žurnalistike da bi se bio dobar novinar?

Hadžihajdarević: Definitivno nije iako iznad svega treba poštovati učenje, trud, znanje i stečenu diplomu svakog kolege. Veliki broj novinara nema završenu Žurnalistiku nego neke druge fakultete, a s druge strane su izvrsni u svom poslu. Imala sam priliku raditi sa mlađim kolegama koji su došli sa diplomom Žurnalistike a koji nisu imali ni dana prakse i koji su satima sjedili pred računarom trudeći se sklopiti prilog sa jednog dnevnog događaja. S vremenom su uspijeli svoje teoretsko znanje primjeniti na terenu i da s lakoćom napišu vijest. Želim reći da je praksa u ovom poslu najvažnija. Novinarstvo jeste zanat koje se peče godinama i koji koliko god se trudili nikad nećemo ispeći do kraja jer se u ovom poslu uvijek ima šta za naučiti, posebno od starijih i iskusnijih kolega. Svaki novinar mora proći određeni broj stepenica i slijediti pravila struke te da pri tome ne preskoči niti jednu stepenicu.

NR: Koliko kolegijalnost među novinarima doprinosi dobrom medijskom sadržaju?

Hadžihajdarević: Apsolutno doprinosi. Kolegijalnost je bitna u našem poslu i dobra saradnja sa kolegama može biti obostrana korist. Govorim o razmijeni informacija, kontakata, ideja pa i snimljenih materijala što je vrlo čest slučaj među kolegama u USK-u. Moram priznati kolege iz drugih kantona nam na tome zavide, posebno iz većih gradova gdje postoji određena netrepeljivost među kolegama. U tim sredinama se natječu i vrlo je malo kolegijalnosti, i na tome nam zavide pa i u nekoim slučajevima ne vjeruju kako mi ovdje imamo dobre odnose. Moram naglasiti da je jako bitan dobar odnos sa starijim kolegama od kojih možemo naučiti više o svome poslu, ovdje bih spomenula rahmetli Mirzu Sadikovića, koji je uvijek prenosio svoje bogato znanje. Takvih kao Mirza ima još, ali na žalost vrlo malo.

Povezani članci