Gradonačelnik Karačija: Nema preživjelih u padu putničkog aviona

Šeranić: Ne očekujem pogoršanje epidemiološke situacije, moguća pojedinačna žarišta


Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske rekao je da ne očekuje pogoršanje epidemiološke situacije na području bh. entiteta Republika Srpska, ali da očekuje pojedinačna žarišta.

Nakon značajnih relaksacija mjera Šeranić je rekao u intervjuu za Anadolu Agency (AA) da je zadovoljan kako se građani inače ponašaju i to od početka same ove javno-zdravstvene krizne situacije.

“Moram reći da sam stvarno ponosan na to kako su se građani ponašali prvih mjesec, do mjesec i po dana, prije svega iz razloga što su stvarno shvatili ono što su kolege epidemiolozi, mikrobiolozi i infektolozi preporučivali kada su u pitanju same mjere, bez obzira da li se odnosilo na mjeru koja se odnosi pojedinca ili na mjeru koja se odnosi na samu zajednicu. Naravno da poslije nekih mjesec i po dana jednostavno se ljudi zasite i željni su vraćanja da tako kažem u normalnu sferu života, što je normalno. I tada je došlo do određenog opuštanja, prije svega nošenja lične zaštitne opreme”, naveo je Šeranić.

Govoreći o ličnoj zaštitnoj opremi, odnosno o maskama, koje jeste jedna od aktuelnih tema ne samo kod nas nego svuda u svijetu, naglasio je da svakako moramo shvatiti kada je u pitanju epidemija koronavirusom ili uopšte pojava koronavirusa sve počinje i završava se s pojedincem.

Treninzi za sportiste

“Toliko koliko mi sami budemo sprovodili one mjere koje su nam preporučene, koje su vrlo jednostavne za nas pojedince za zajednicu mogu da budu vrlo krupne i vrlo značajne. Tako da očekujem da i u narednom periodu prije svega držimo fizičku distancu, nosimo maske kako je preporučeno i održavamo higijenu ruku što je od početka bila nekako mantra koje smo se svakako držali i koje ćemo se uvijek držati. Na kraju krajeva nas kao djecu sve su učili da peremo ruke kad uđemo u kuću, prije jela, poslije jela, tako da to samo treba da nastavimo”, rekao je Šeranić.

Naglasio je da ćemo u narednom periodu imati takozvanih džepova u epidemiji. Obzirom da virus živi, cirkuliše, naći će se u zajednici, pa se mogu očekivati pojave ograničene epidemije, kao što je primjer Brača u Hrvatskoj ili Vranja u Srbiji.

“Jednostavno se dođe do određene situacije u kojima se desi da više lica bude zaraženo na određenom području i to će se vjerovatno dešavati i kod nas u nekom narednom periodu. Ono što je bitno da higijensko-epidemiološke službe domova zdravlja i Institut budu spremni da ciljano odreaguju u tim slučajevima zajedno sa inspekcijom i da se ograniči odmah širenje te, da tako kažem, žarišne epidemije. Ne očekujem da će biti nekog globalnog pogoršanja situacije kada govorimo o cijeloj Republici Srpskoj”, rekao je Šeranić.

Nglasio je da će se preći na sistem nadzora slično nadzoru gripe, a kontrole mogućnosti pojave virusa prije svega u kolektivnim smještajima će i dalje biti vrlo aktivne kao što Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i preporučuje.

Rekao je da je od juče dozvoljeno održavanje treninga profesionalnih sportista, škole sporta za djecu uz jasne mjere i preporuke na koji način je to moguće, čime je nastavljena relaksacija mjera u sedmičnim fazama.

Prema riječima Šeranića nemoguće je predvidjeti svaku životnu situaciju, a da nakon relaksacije mjera pristižu i povratne informacije sa terena, na osnovu čega se pokušavaju pronaći najbolja rješenja uz koja će ljudi biti zaštićeni, a da se život i razni procesi nastave odvijati. Faza relaksacije mjera trajaće do kraja maja, nakon čega će uslijediti procjene uz epidemiološki i inspekcijski nadzor.

Njegov stav da je prvo potrebno ispratiti zdravstveno stanje profesionalnih sportista nakon nastavka treninga pa tek onda razmatrati nastavak takmičenja prošle sedmice izazvao je brojne komentare o tome kako je “ugasio” odnosno “koči” Premijer ligu BiH u fudbalu.

“Mi smo dali mišljenje sa apsekta javno-zdravstvene struke i onoga šta mislimo da bi bilo poželjno, u ovom trenutku kada razgovaramo o tome da radimo u narednom periodu. Kako i na koji način će odlučiti ministarstva sporta koja se definitivno bave tom problematikom mi nismo nadležni za sport i nismo uključeni u pripreme sportskih kalendara, sportskih takmičenja i ne znamo na koji način se to svakako odvija, ali javno-zdravstvena preporuka naša je takva kakva jeste. To je mišljenje, ukoliko neko želi i misli da treba drugačije da postupi, to je stvar onoga ko određuje tu vrstu pitanja. Ali, mislim da prvo treba da ispratimo kako i na koji način će profesionalni sportisti odrađivati svoje treninge i kakva će biti problematika po tom pitanju pa tek onda, po meni, da se razmišlja o održavanju, da tako kažem, redovnih profesionalnih ciklusa”, rekao je Šeranić.

Fizička distanca i nošenje maski ostaje praksa

Naglasio je da je na ministarstvima sporta da definišu ovakva pitanja.

“U narednom periodu vidjećemo kako i na koji način će se stvari dešavati. Međutim, s obzirom da govorite konkretno o fudbalu, svakako su drugačije prakse i u zemljama u Evropi i drugačije se javno-zdravstveno postavljaju prema svoj toj problematici, ali nemojte zaboraviti da imamo i druge kolektivne sportove, imali smo poziv iz Rukometnog saveza i razgovarali smo o toj temi, tako da stvar je organizacija, saveza, ministarstava nadležnih za ta pitanja”, naveo je Šeranić.

Na pitanje da li je od početka epidemije bilo pogrešnih procjena, uputstava WHO, koje su negativno uticale na situaciju, odnosno da li je nešto moglo biti bolje urađeno rekao je da evaluacija, koja daje odgovor na pitanje zašto se nešto dešavalo, dolazi mnogo kasnije i treba da prođe vrijeme.

“Mi smo procjene donosili na osnovu sedmičnih pokazatelja, i svaki put smo iz sedmice išli u sedmicu. WHO vam daje preporuke i kaže ovo su preporuke na globalnom nivou, a vi te preporuke prilagođavate kontekstu vaše zemlje. S druge strane recimo i kod pitanja samog nošenja maski WHO kaže znate vi to trebate prilagoditi vašoj tradiciji i kulturi. Ako je naša tradicija i kultura da se kod svakog viđenja rukujemo, grlimo, prislanjamo obraz na obraz, onda epidemiološki to znači da ste u veoma rizičnom kontaktu u smislu prenosa virusa i uopšte držanja fizičke distance”, kazao je Šeranić.

Naveo je da “ne bih rekao da je bilo bilo kakve pogrešne procjene, da li smo imali svi zajedno, govorim globalno, neku pogrešnu procjenu to će se znati tek sljedeće godine kada budemo znali više o samom virusu korona”.

“Naučno stručno postoji dosta nepoznanica kada je sam virus u pitanju i vrlo vam je teško reći da li je nekakva aktivnost bila pogrešna ili ispravna. Ono što svakako jeste bilo dobro jeste da smo mjere koje smo donijeli u Republici Srpskoj donijeli na vrijeme i to nije bilo samo stvar naše procjena i naših mišljenja o tome nego je to bio i regionalno stav koji je govorio o tome kako i na koji način smo donosili te mjere. Tako da sada posljedično pratimo sam tok epidemije i dalje ćemo reagovati u skadu sa tim”, rekao je Šeranić.

Govoreći o usklađenosti mjera na području BiH on je istakao da RS ima ustavnu nadležnost nad svojim zdravstvenim sistemom, kao i FBiH i da je drugačija postavka u smislu samog nadzora, ponašanja i nadležnosti.

“Ne bih govorio o FBiH, o tome kolege u FBiH mogu mnogo bolje da govore, ali ono što ću reći vezano za RS je da smo shodno nadležnostima gledali kako da donosimo što aktivnije i što brže odluke koje su bile vrlo važne. Ne bih rekao da su se različite mjere donosile. Mjere FBiH i RS bile su prilično usaglašene, ono gdje se nismo slagali je u dinamici kada ta mjera treba da se donese i to opet svako sa svog aspekta. Tako da mislim da to nije uticalo na neki veći disbalans u smislu same pojave virusa korona i njegove kontrole unutar BiH, ali svakako da je usaglašavanje mjera potrebno da bismo dinamički mogli da procjenimo kako i na koji način da odreagujemo shodno kapacitetima koje imamo. Bilo je bitno da se informacije razmjenjuju kao što smo i razmjenjivali, bilo je posljedično slučajeva gdje nismo, kao što je slučaj vezano za odgađanje mjere karatina na prelazima nakon kojih dolazite na teritoriju FBiH, ali generalno što se tiče mjera mislim da su bile usaglašene samo je dinamički, vremenski, bilo pitanje okvira kada će RS, FBiH da donese takvu vrstu mjera, nemojte da zaboravimo Brčko distrikt”, rekao je Šeranić.

Nema još lijeka za koronavirus

Govoreći o liječenju oboljelih pojasnio je da je u tom entitetu sa pojavom virusa korona i sa procjenom situacije vezano za potrebe liječenja stanovništa definisana ekspertsku radnu grupu koja je bazirana na Medicinskom fakultetu u Banjaluci u kojoj su stručnjaci različitih specijalnosti koji procjenjuju kako i na koji način treba razviti protokole liječenja.

“Mi smo te protokole i razvili imamo jasne smjernice po pitanju samog liječenja govorim o smjernicama iz razloga što u ovom trenutku nema lijeka koji liječi direktno posljedice koje nastaju usljed zaražavanja koronavirusom. Nema određenih naučnih studija koje će vam jasno reći ‘Da, to je taj lijek koji koristite da bi se izliječili’. S obzirom da i samo oboljenje kada se javi prolazi kroz nekoliko faza i smjernice su prilagođene tim fazama u zavisnosti od simptomatologije koju imate i posljedično se uvode pojedini od tih lijekova. Svakako da u tom paketu lijekova pored onih suportivnih kako ih mi zovemo odnosno sistema podrške, vitamina C, nadoknade tekućine kao što i jeste preporuka za bilo koje opšte infektivno stanje, koriste se i lijekvi kao što su antimalarici, antivirotici, i različite vrste drugih terapija kada ste životno ugroženi prije svega mislim na podršku mehaničke respiracije”, istakao je Šeranić.

Sve ono, kaže, što je bilo dostupno na tržištu kao i svi drugi u svijetu i mi smo koristili i koristimo i dan danas.

“Postoje određene stvari vezane za protokole liječenja ovim antiviroticima koji su u određenoj fazi ispitivanja, međutim, mi smo kada je konkretno riječ o Favipiraviru jednom od antivirotika koji se u našim smjernicama imali i donaciju ambasade Japana u BiH i koristim priliku da se zahvalim i ambasadoru BiH u Japanu, Siniši Berjanu koji su omogućili da dođemo do te vrste lijeka i da možemo našim pacijentima da pružimo mogućnost da se liječe i tim antiviroticima. Smjernice su u poznate, ekspetrka grupa prati sve nivoe istraživanja u cijelom svijetu i na osnovu toga pravi protokole, ali ono što moramo da znamo je da se smjernice baziraju na empirijskom, iskustvenom, pristupu, jer nema još jasnih kliničkih studija koje su rekle kao i na koji način to treba da se radi”, rekao je Šeranić.

Dodao je da su smjernice donesene na osnovu iskustava iz Kine, Italije, Francuske, što je pokazalo kako odgovoriti na oboljenje COVID-19, odnosno kako pomoći pacijentu koji se zarazi koronom.

Prema protokolima osobe za koje se utvrdi da su pozitivne na koronavirus smještaju se u posebne karantine na području RS-a, a od aktivnih slučajeva otprilike trećina pozitivnih je hospitalizovana, trećina u karantinima i trećina u svojim domovima.

Važnost testiranja

Govorio je i o tome da li bi dosljednija primjena ovih protokola spriječila situaciji u kojoj je u RS-u više zaražnih osoba nego u FBiH.

“Veći broj lica koja su zaražena koronavirusom zavisi prije svega od toga koga ćete da potvrdite samim testiranjem, odnosno zavisi od širine opsega koji obuhvatate sa samim testiranjem”, naglasio je Šeranić.

Rekao je da ne zna kakvi su bili protokoli u FBiH, a da su RS-u bili jedni protokoli iz faze u fazu odnosno od prve odnosno faza bez koronavirusa, preko faze sa sporadičnom pojavom i faze sa žarišnim pojavljivanjem odnosno klasterima do četvrte, faze cirkulacije virusa u zajednici.

“Kako smo išli iz faze u fazu mi smo tako i fokusirali naša testiranja. U žarišnoj fazi kada smo imali porodične klastere, tada smo odlučili da svim kontaktima u porodici direktno uzimamo uzorak i da provjeravamo da li je osoba zaražena ili nije bez ozbira na simptomatologiju. Definicija WHO kaže da je sumnjivi slučaj svaki onaj ko ima simptome pa tek onda epidemiološku vezu sa pojedinim slučajem pozitivnim zbog kojeg bi mogli dovesti u vezu da je zaražen koronavirusom. Mi smo tu definiciju proširili i fokusirali se na mnogo širi opseg testiranja pa smo radili direktne porodične kontakte, bez obizira na simpromatologiju, staračke domove u smislu aktivnog nadzora, pa smo imali otkrivenu, nažalost, situaciju u domu za stara lica u Derventi gdje smo imali 35 lica od kojih je jedno imalo samo blago povišenu temperaturu, svi ostali su bili asimptomatski. Tako da smo na taj način žarišno ograničili epidemiju”,istakao je Šeranić.

Navodi da su radili nadzor svih zdravstvenih radnika u RS koji su najizloženiji i narizičniji da kod njih otkrijete virus koronu tako da je opseg testiranja uslovio i ovaj broj lica koja su zaražena.

“Sa tog aspekta mislim da nije bilo pogrešnih procjena, kada govorite o licima koja su pozitivna imamo određeni broj lica koja se nalaze kući, prije svega kada imate cijelu porodicu koja je zaražena u jednom domaćinstvu, ali tada domovi zdravlja kroz jasan protokol preduzimaju sve mjere u smislu zdravstvenog i bezbjedonosnog nadzora nad tim licima unutar zajednice. Ali svaki pojedinačan slučaj ako se radi o punoljetnom licu podrazumijeva izolaciju u našim izolacionim centrima karantinskog tipa širom RS ili ako imate simptome onda zbrinjavanje u bolnicama”, kazao je Šeranić.

Zdrava ishrana i fizička aktivnost jačaju imunitet

Rekao je da je neuobičajeno bilo i da se i dalje rade procjene kako se virus ponaša, brzine zaražavanja, odnosno kojom brzinom jedna osoba može da zarazi i koliko drugih osoba u svom okruženju.

“Virus se izuzetno lako prenosi, vrlo brzo dospjeva do sljedeće naredne osobe i zbog toga i ove mjere lične preventivne zaštite jesu fokusirane svakako na pojedinca. Ono što ostaje određena nepoznanica, što će vrijeme pokazati jeste način liječenja i komplikacija koje nastaju usljed oboljevanja koronavirusom. Ne govorim samo o upalama pluća kao jednoj od manifestacija ovog oboljenja, nego govorim o komplikacijama, manifestacijama na drugim organima”, kaže Šeranić.

Navodi da se dosta govori o poremećajima zgrušavanja krvi usljed same pojave korone, odnosno zaražavanje koronom zavisno od faze u kojoj se neko nađe.

“Tako da se dosta govori o drugim mehanizmima kako i na koji način pomoći tim pacijentima i to je nešto što bi sa terapijskog aspekta i svakako ovo sa preventivnog aspekta trebalo da dobijemo neke odgovore kako bismo se mnogo bolje pripremili za oktobar. Ono što i dalje stoji kao jedna neusaglašnost jeste da li virus ima sezonalni karakter ili nema, ali to ćemo opet moći da vidimo tek kada prođe ljeto svakako tako da postoji dosta pitanja na koja ćemo morati da sačekamo odgovore, a pomoće nam da se naučimo ponašati sa virusom korona u narednom periodu”, rekao je Šeranić.

Na pitanje da li građani i sami mogu sebe da pripreme za jesen odnosno da si fizičkim aktivnostima i zdravom ishranom ojačaju imunitet Šeranić je rekao da svakako da mogu.

“To su one stvari koje jesu preporučene bez obzira na virus koronu u smislu fizičke aktivnosti, zdrave ishrane, vašeg ponašanja, međutim kada govorimo o zaraznim bolestima onda svakako moramo da razmišljamo kako i na koji način prekinuti tok prenosa same zaraze i opet se vraćam na ono šta mi kao građanin možemo da uradimo u smislu naše odgovornosti da ne bismo zarazili prije svega ljude oko sebe. Kada govorimo o javno-zdravstevnom pristupu, gdje su zarazne bolesti mnogo više u fokusu populacije za razliku od nezaraznih koje su više u fokusu pojedinca, moramo da shvatimo da populaciju, kada je način prenošenja u pitanju, možemo da zaštitimo samo na taj način ukoliko se odgovorno ponašamo i poštujemo mjere epidemiologa, mikrobiologa i infektologa. I to je ono što možemo da uradimo prije svega za zajednicu, a onda i za same sebe”, rekao je Šeranić.

Obzirom na sezonu godišnjih odmora i otvaranje plaža u mnogim zemljama govorio je i da li odlazak na ljetovanje, na more, može biti bezbjedan uz poštivanje svih preporuka.

“To je vrlo teško pitanje, da ne bi bilo da ministar koči odlazak na ljetovanja. U smislu određenih javno zdravstvenih preporuka svakako da ćemo svi odlučiti odgovorno kako ćemo i na koji način se ponašati u narednom periodu. Biće tu dosta upita i pitanja koja će svaka od država koja da tako kažem obezbjeđuje plaže, vam ponuditi u smislu da li ćete otići ili nećete. Mogu govoriti sa svog ličnog apsekta, da ne planiram ove godine koristiti odmor van zemlje”, rekao je Šeranić.

BHRT

Povezani članci