Ankete pokazuju da Donald Trump gubi i u

Divlje deponije najveći eko problem Bihaća


Bihać slovi  za jedan od čistijih gradova u Bosni i Hercegovini, a Gradska uprava želi da se jednog dana proglasi i najčistijim gradom. Međutim, da bi se dobilo to priznanje treba uraditi još dosta posla i riješti mnogi problemi.

Najveći problem okoliša, kako su nam rekli iz Službe za komunalne djelatnosti, vode i zaštitu Grada Bihaća, je komunalni otpad, otpad animalnog porijekla i krupni otpad koji na prostoru grada se odlaže ili bolje rečeno se baca od strane nesavijesnih građana. To su nam potvrdili i građani u našoj anketi, koji su dali dosta primjera divljih deponija u prirodi i uz obale rijeke Une.

U tom pravcu pristupilo se izgradnji eko otoka u gradu, kupovini na stotine posuda za odlaganje komunalnog otpada koji su raspoređeni po cijelom gradu. Također u cilju odvajanja otpada na mjestu nastanka smo obezbijedili za 100 domaćinstava više posuda za odlaganje različitog otpada. Izgradili smo reciklažno dvorište, odnosno objekat za sortiranje otpada gdje JKP Komrad pravi značajan iskorak u BiH kad je u pitanju reciklaža otpada. Izvršili smo popis svih deponija smeća na cijeloj teritoriji grada Bihaća i značajan broj očistili te sanirali okolno zemljište“, kazao je Elmedin Mehadžić, potparol Gradske uprave Bihać.

Kad je u pitanju zaštita životne okoline Gradska uprava sarađuje sa ekološkim udruženjima ali nedovoljno, i postoji značajna mogućnost da se to unaprijedi. Stanje na području Bihaća u pitanju zaštite okoliša je dobro, međutim postoje brojene oblasti koje treba usavršavati i jačati naročito u oblasti zaštite rijeke Une gdje najveća opasnost prijeti od strane bespravnih graditelja. Sadnja novih parkovskih površina kao mjesta za odmor i rekreaciju je također imperativ Gradske uprave, a sve u cilju bolje životne okoline za sve građane.


„Na području grada Bihaća jednom godišnje, obično u mjesecima april i maj, vršimo čišćenje grada kad su uključene sve mjesne zajednice. Akcija traje više dana. Potrebno je napomenuti da je grad Bihać putem JKP Komrad organizirao jednom sedmično na više lokacija mogućnost odlaganja krupnog otpada sve u cilju da se smanji bacanje po divljim odlagalištima“, kazao je Mehadžić.

U sprovođenju svojih odluka Gradska uprava, odnosno Slušba za komunalne djelatnosti, vode i zaštitu okoliša se vodi kroz Zakon o komunalnim djelatnostima USK-a, Zakon o vodama USK-a, podzakonske akte donesene na osnovu ovih zakona i zakone viših nivoa poput Zakona o zaštiti okoliša, Zakona o upravljanju otpadom i drugih zakona koji se kroz razne aspekte primjenjuju u lokalnoj zajednici, kao što je izdavanje građevinskih dozvola gdje se traže studije uticaja na okoliš ili okolišne dozvole i dr.

Projekt odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda Velhovo u Bihaću je svakako najznačajniji projekt iz oblasti zaštite okoliša kojeg je Grad Bihać zajedno sa partnerima uspješno završio. Projekat je građevinski otpočeo 2013. godine, a završen je i pušten u rad četiri godine kasnije. „Ovim projektom dobili smo 54 km novoizgrađene kanalizacione mreže, od toga 33 km sanitarne i 21 km oborinske, te uz postojeći stari kanalizacioni sistem to je predstavljalo preko 100 km kanalizacione mreže koja je sada umjesto u rijeku Unu išla na postrojenje. Na ovaj način dobili smo modernu obradu otpadnih voda u skladu sa standardima EU, a sačuvan je i najvažniji prirodni resurs rijeka Una za buduća pokoljenja. Ukupan budžet projekta je 25,6 miliona eura. Od toga 17,5 miliona je obezbijedila KfW, tri miliona je obezbijedila Europska unija, a pet miliona su obezbijedili Vlada Federacije BiH, Fond za zaštitu životne sredine i Agencija za sliv rijeke Save“, kazao je Mehadžić.


Obzirom da Bihać ima problema sa pitkom vodom, jer često nakon padavina dolazi do zamućenja vode i nije za piće, Grad Bihać je upravo pokrenuo projekt riješavanja postrojenja za prečišćavanje pitke vode na izvorištu Klokot. Studija će dati odgovore na pitanja kakvu vrstu prečišćavanja je potrebno uraditi, kapacitete za narednih 20 godina i slično. Ovaj projekt je strateški za Grad Bihać i smatraju da ga je moguće realizirati u naredne tri do četiri godine.

Po količini otpada koji se nađe na divljim deponijama u gradu značajan broj građana nije ekološki osviješten iako deklerativno svi se zalažu za ekologiju, saopćili su iz Gradske uprave. Na godišnjem vrlo mali broj pojedinaca prijave nesavijesne građane koji bacaju otpad po divljim odlagalištima, što je također pokazatelj koliko građani drže do ekologije. „32 divlje deponije govore da imamo problem sa nesavijesnim građanima, zbog kojih ćemo u narednom periodu morati postrožiti kazne i uvesti video nadzore. Također i animirati građane da prijave nesavijesne građane koji odlažu otpad na divlje deponije. Konstantno se mora raditi i voditi računa o zaštiti okoline“, dodao je na kraju Mehadžić.


Zdrava životna okolina je osnov naše egzistencije. Imamo potrebe koje su raznolike, rastu i mijenjaju se. Nažalost, resursa za zadovoljenje tih potreba sve je manje, dok je u isto vrijeme negativan uticaj ljudi sve veći. Da bi se ovo promjenilo potrebno je da svako od nas promjeni svoje navike. Ali nisu samo navike koje se moraju mijenjati, neophodno je i definisanje dobrih i održivih zakona usmjerenih ka racijonalnoj potrošnji i smanjenju zagađenja. Zato moramo da se mijenjamo, učimo i informišemo, ali i utičemo na druge kako bi očuvali naše prirodne ljepote.

Povezani članci