Hrvatska: Izolacija ubuduće 10 dana umjesto 14

„Unski smaragdi“ rade na podizanju ekološke svijesti


U sklopu emisije Novog radija „Ekloška riznica-kako je sačuvati“ govorili smo o ekološkim udruženjima koja se bave zaštitom prirode na području USK. Najpoznatije i najdugovječnije ekološko udruženje na prostoru našeg kantona su „Unski smaragdi“. U ovoj emisiji razgovarali smo sa predsjednikom udruženja Amarildom Mulićem, o njihovim zalaganjima  i ciljevima. 

NR: Koliko dugo „Unski smaragdi“ postoje i koji je vaš cilj?

Mulić: Ekološko udruženje „Unski smaragdi“ sa aspekta i zančaja ali i vremenskog postojanja su ne samo kultna ekološka organizacija na ovim prostorima, nego možemo reći cjelokupne BiH ali i regiona. „Unski smaragdi“ su osnovani 17. maja 1985. godine na inicijativu vizionara ekološkog pokreta na ovima prostorima pokojnog Boška Marjanovića i njegove supruge Nurzekije ali i svih onih drugi  koji su bili na neki način preteča i vizionari onoga što mi danas živimo, a to je vezano za zaštitu i očuvanje rijeke Une i svih ostalih rijeka, odnosno svih prirodnih vrijednosti na ovim prostorima. „Unski smaragdi“ 36-tu godinu svoga postojanja djeluju na način da rade  na podizanju ekološke svijesti, u koordinaciji sa drugim udruženjima i u BiH i u regiji, te na određenim aktivnostima. Radimo zajedno i sa partnerima na kreaciji projekata koji su vezani za zaštitu prirode. Cillj od početka je rad sa najmlađima. Kako je to pokoljni Boško Marajanović rekao najsvrsishodnije je raditi od malena sa djecom kako predškolskog tako i školskog uzrasta. Podizanje ekološke svijesti i odnos prema prirodi svakog čovjeka je odnos čovjeka prema samom sebi. Podizanje ekološke svijesti na viši nivo je proces i rezultati se ne mogu postići preko noći.  „Unski smaragd“i to rade i baštine već 36-tu godinu.


NR: Koliko vaše aktivnosti razumiju i žele li da razumiju vladajuće strukture?

Mulić: Sav nevladin sektor bez obzira u kom segmentu on djeluje, pogotovo u našoj kompliciranosti u smislu društvenog poretka ali posebno ekonomskog i socijalnog statusa svih građana, je još uvijek na marginama od strane nadležnih institucija koje bi mogle kroz zajedničku sinergiju, zajedničke aktivnosti postići bolje rezultate u bilo kojoj oblasti a posebno u oblasti ekologije.

NR: Da li vam vlasti daju financijsku potporu i druge vidove podrške kroz definisanje zakona na temu ekologije?

Mulić: Imamo neku podršku na godišnjem nivou kroz realizaciju određenih aktivnosti koje su vezani za obilježavanje značajnih ekoloških datuma. Prvenstveno imamo podršku Grada Bihaća, ministarstva obrazovanja i ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša USK-a. Nedavno je Vlada kantona i ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša podržalo jedan projekat koji smo mi realizirali u području Kulen Vakufa, na području NP Una, gdje su „Unski smaragdi“ se prijavili na poziv NVO „Ruke" a donator je ambasada SAD-a, na natječaj „Učinimo svoju zemlju ljepšom“. Mi smo odredili prostor koji je bio preko 30 godina zapušten i stvorili smo jedan dječiji zabani park „Zeko i potočić“. Prije mjesec dana imali smo službeno otvaranje. Kroz takve aktivnosti uz jednu skromnu podršku i mala financijska izdvajanja možemo napraviti zajedno puno toga. 


NR: Često se može čuti da je USK zeleni kanton, da li je to tako?

Mulić: Možemo reći i da sa aspekta resursa koji su oduvijek ovdje, pogotovo rijeka Una i Sana i druge rijeke na ovom području i sveukupno prirodno bogatstvo, s pravom možemo se nazvati zeleni kanton. No moramo činiti svakodnevno da to i održimo i da pospiješimo rejting kantona kad je u pitanju ekologija, ali i sve one aktivnosti, odnosno djelatnosti koje su vezane za ekologiju. Možemo reći da globalno stanovnici sve više imaju tu svijest o značaju prirode i značaju njenog očuvanja. Međutim, imamo još uvijek pojedinaca ili grupa koji to svojim postupcima negiraju, imamo svakodnevno primjera gdje se uništavaju određeni lokaliteti koji su veoma bitnog značaja, ne samo značaja za razvoj turizma nego značaja za zdravlje stanovništva. Tako da još uvijek trebamo raditi zajednički na podizanju ekološke svijesti, ali i da provodimo mjere koje su vezane za one prekršioce zakona koji postoje i drugih propisa i na takav način možemo doprinjeti i ubrzanju podizanja ekološke svijesti. Svjedoci smo da imamo velikih problema kad su u pitanju uništavanje obala naših rijeka u smislu divlje gradnje koja je veliki problem ne samo kod nas nego i u cijeloj BiH.

NR: Šta bi se trebalo uraditi kako bi se povećala svijest građana o zaštiti naše životne okoline?

Mulić: Trebamo što više raditi zajedno. Kreirani su akcioni planovi, međutim, lokalni akcioni ekološki planovi su još uvijek na neki način samo na papiru i povremeno se realiziraju kroz neke aktivnosti. Recimo akcija „Očistimo zemlju za jedan dan“ a imamo primjer NP Una gdje uposlenici redovno rade na tome svakodnevno. I trebamo  napraviti jedan operativni plan koji će uključiti i aktivnosti na terenu ali isto tako i plan koji je vezan za edukaciju od najmanjih, odnosno vrtića, osnovnih i srednjih škola pa i nas starijih, jer puno u suradnji i kroz rad sa djecom i mi stariji možemo naučiti.


Ova emisija u sastavu projekta “Ekološka riznica – kako je sačuvati?” je producirana uz podršku projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Vlada Švedske. Sadržaj ove emisije je isključivao dgovornost NOVOG RADIJA i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva i Vlade Švedske. 

Povezani članci