Hrvatska: Izolacija ubuduće 10 dana umjesto 14

Publika kao kritičar novinarskog rada


Kritike publike su veoma poželjne jer oplemenjuju medijski sadržaj. Sa druge strane, postojanje botova dovodi do necivilizovanih, neproduktivnih i diskriminirajućih rasprava te se postavlja pitanje kako se boriti sa time? O ovome smo govorili u sedmoj emisiji Novog radija „Ja novinar“. Emisija se realizuje u okviru projekta kojeg potpomaže UNDP zajedno sa Centrom za podršku civilnog društva.

 

Na velikom i neregulisanom tržištu internet portala na kojem se mediji bore za čitanost i veću cijenu reklamnog prostora, komentari ispod tekstova, koji po pravilu znače i veću posjećenost, odavno su postali neizostavan dio komunikacije. Ostavljanje mogućnosti publici da učestvuje u raspravi ispod teksta za većinu današnjih online medija je nešto što se podrazumijeva. Međutim, odavno je opšte mjesto da komentari ispod vijesti na internet portalima služe kao poligon za uvredljive, ksenofobične, rasističke, seksističke, i druge poruke i raspirivanje mržnje.

I dok je društvene mreže praktično nemoguće regulisati osim prijavljivanjem neprimjerenih sadržaja, a pokazalo se da ni to uvijek nije rješenje, pa i da standardi nisu isti prema svima, za online medije važe drugačija pravila.

Prema Pravilima za komentare posjetilaca online medija, navedenim na internet stranici Vijeća za štampu Bosne i Hercegovine, urednici moraju voditi računa da u komentarima ne bude uvredljivih sadržaja, govora mržnje i prijetnji, iako komentari nisu urednički sadržaji. Mediji bi, dakle, trebali sami da regulišu ponašanje svojih posjetilaca i oni to čine uglavnom banovanjem korisnika ili uklanjanjem neprihvatljivih komentara.

Komentari članaka na internetu postali su proteklih godina jedna od najkontraverznijih tema u svjetskim medijima, s obzirom na to da se od željene argumentirane rasprave čitatelja, taj oblik online aktivnosti većinom pretvorio u vrijeđanje i prijetnje nasiljem. Sedam američkih poznatih medija odlučilo je prije nekoliko godina zatvoriti ili značajno ograničiti mogućnost komentara posjetitelja na svojim portalima te diskusiju usmjeriti na društvene mreže. U Njemačkoj koja njeguje pristojnu i nekonfliktnu javnu komunikaciju, komentari čitatelja su postali toliko uvredljivi i agresivni da je jedan od najposjećenijih njemačkih medija Spiegel Online odlučio članke koji se odnose na izbjegličku krizu zaključati za komentare.


Iako interakcija čitatelja i medija putem interneta može doprinijeti javnoj raspravi, praksa pokazuje da komentatori članaka nerijetko posežu za uvredama i govorom mržnje. Većina komentara potpuno je beskorisno za konstruktivnu diskusiju ili je čisti spam, dok je samo mali broj ljudi želi normalno komentirati. Govor mržnje u javnom prostoru treba aktivno suzbijati kažnjavanjem onih koji ga šire, ali i edukacijom usmjerenom na proizvođače medijskog sadržaja i medijskih publika, kao i suradnjom između regulatornih tijela.

Na kraju, na novinarima je da se uče tome kako da sa svojim namjerama ne upadnu u zamke zlonamjere, a na korisnicima medija da raspoznaju dobru namjeru od zle. Mediji i građani su na zajedničkom poslu ako se želi ostvarivati sloboda misli i izražavanja i odgovornost za iskazanu riječ.


Povezani članci