Uloga Službe
za poslove sa strancima BiH u okviru migrantske krize prije svega je
registracija migranata, kazao je u intervjuu za Novi radio Mirsad Buzar,
zamjenik direktora Službe za poslove sa strancima. Registracija podrazumijeva
uzimanje biometrijskih podataka, fotografisanje i obavljanje razgovora sa
migrantima. Razgovori se obavljau radi utvrđivanja ruta kretanja migranata, zemalja
iz kojih dolaze, a radi prikupljanja podataka o eventualnoj involviranosti
krijumčara, prepoznavanja eventualnih žrtava trgovine ljudima ili ranjivih
kategorija kako bi im se pružila pomoć. Sve informacije koja služba prikupi
razmjenjuje u okviru međuagencijske saradnje, sa ciljem presijecanja lanaca krijumčarenjem
i procesuiranja lica koja se tim poslovima bave.
„Veoma bitan segment našeg rada je biometrija. Svi stranci koji žele da podnesu zahtjev za odobrenje boravka moraju proći tu biometrijsku obradu, ali i migranti koji nemaju identitet. Prije svega imamo problem uopšte sa utvrđivanjem identiteta jer migranti sa sobom ne nose dokumente. Imate slučajeva gdje migranti kad uđu u BiH kažu da su Afganistanci, a kasnije recimo u Bihaću pokušaju o sebi dati druge podatke. Ali ovaj biometrijski sistem nam omogućuje prepoznavanje otisaka prstiju, i možemo prepoznati da je taj migrant već negdje registrovan a samim tim sprečavamo dupliranje podataka pa i broj migranata koji su ukupno registrovani u BiH“, naglasio je Buzar.
Pored
uzimanja biometrije i obavljanja razgovora sa migrantima, Služba za poslove sa
strancima je nadležna i za zaprimanje namjera za azil u BiH. Međutim, prema
podacima službe, veoma je mali broj migranata koji i podnesu zahtijev za azil. A
to govori da je Bosna i Hercegovina njima samo tranzitna zemlja.
Od početka
2019. godine registrovano je 28 675 migranata, što je malo više u odnosu na period
prošle godine, gdje je u cijeloj godini registrovano23 902 migranta. Dolaskom
zime u mjesecu decembru bilježi se pad dolaska novih migranata.
Kad je u
pitanju Služba za poslove sa strancima i njene nadležnosti, BiH sa susjednim
zemljama sarađuje prvenstveno kroz sprovođenje Sporazuma o readmisiji. Ovaj
sporazum predviđa da ukoliko se u u susjednim zemljama zatekne stranac za kojeg
se može utvrditi i postoji činjenica da je predhodno u tu zemlju ušao sa
teritorije BiH, onda se pokreće postupak provođenja Sporazuma o readmisiji.
„Prikupljaju se podaci, dostavlja se zahtjev i ukoliko je on osnovan onda se ide na samo provođenje readmisije tih migranata. Mi smo tokom 2019. godine preuzeli 540 stranih držaljana od strane R Hrvatske. Imamo saradnju sa susjednim zemljama kad je u pitanju i udaljenje migranta. Svi oni migranti koje zateknemo i utvrdimo da su ušli u BiH nezakonito iz Crne Gore ili Srbije, pokrećemo postupak readmisije i vraćamo ih. Tokom ove godine smo udaljili 330 lica u Srbiju i Crnu Goru“, kazao je zamjenik direktora Službe za poslove sa strancima.
„Izvještaji
u medijima od strane nevladinih organizacija i migranata navode određene
slučajeve da su migranti bili vraćeni na nezakonit način od strane hrvatske
policije. Ja sam rekao kakav je način saradnje i kakve postupke provodimo u skladu
sa sporazumima o readmisiji. Dakle, kada R Hrvatska dostavi zahtijeve za
readmisiju i ako se utvrdi da su lica bila u BiH mi i prihvatimo ta lica“,
naglasio je Buzar.
Posljednji
slučaj protuzakonitog protjerivanja migranata iz Hrvatske u BiH je onaj koji se
desio prije desetak dana. Dvojica nigerijskih studenata nakon legalnog boravka
u Hrvatskoj završili su u BiH, uz tvrdnju da ih je hrvatska policija prisilila
da pređu granicu u BiH. Na kraju su završili u prihvatnom centru Miral u
Velikoj Kladuši.
„Oni se trenutno nalaze u imigracionom centru kojim upravlja Služba za poslove sa strancima. Mi smo na osnovu dokaza i činjenica koje smo imali uputili R Hrvatskoj zahtijev za readmisiju tih lica, obzirom da činjenice ukazuju na to da su dva nigerijska državljanina legalno boravila u Hrvatskoj i da su se nakon toga našli na teritoriji BiH. Sad čekamo odgovor“, kazao je na kraju Buzar.
NAPOMENA: Komentari
odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Novog radija. Portal Novog
radija zadržava pravo da obriše neprimjerene komentare bez najave i
objašnjenja.
Govor mržnje nije
sloboda govora. Huškanje, diskriminacija, prijetnje i uvrede po nacionalnoj,
vjerskoj, rodnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi neće biti tolerisane na našem
portalu.
Migrant
Crisis - Interstate Cooperation (BiH, Croatia, Serbia and Montenegro)
The
role of the BiH Foreign Affairs Office in the context of the migrant crisis is,
first and foremost, the registration of migrants, Mirsad Buzar, deputy director
of the Foreign Affairs Office, told to New Radio. Registration involves taking
biometric data, taking photos and interviewing migrants. Interviews are
conducted to identify the routes of movement of migrants, their countries of
origin, and to gather information on the possible involvement of smugglers, to
identify potential victims of trafficking or vulnerable categories in order to
assist them. Office exchanges all the information it collects through
interagency cooperation, with the aim of cutting through the chains of
trafficking and prosecuting those involved in the business.
“A
very important segment of our work is biometrics. All foreigners wishing to
apply for a residence permit must undergo this biometric processing, as well as
migrants who do not have an identity. First of all, we have a problem with
identification at all because migrants do not carry documents with them. There
are cases where migrants, when they enter BiH, say they are Afghans, and later
in Bihac, for example, try to provide other information about themselves. But
this biometric system allows us to recognize fingerprints, and we can recognize
that this migrant is already registered somewhere, thus preventing duplication
of data and even the number of migrants registered in BiH in total”, said
Buzar.
In
addition to taking biometrics and interviewing migrants, the Service for
Foreigners' Affairs is responsible for receiving and intention for asylum.
However, according to the service, there are very few migrants who apply for
asylum. And that says that Bosnia and Herzegovina is only a transit country to
them.
Since
the beginning of 2019, there have been 28 675 migrants registered, which is
slightly more than in the previous year, where 23 902 migrants were registered
throughout the year. The arrival of winter in December has seen a drop in the
arrival of new migrants.
With
regard to the Service for Foreigners and its competencies, BiH cooperates
primarily with neighboring countries through the implementation of the
Readmission Agreement. This agreement stipulates that if a foreigner who can be
identified in the neighboring countries is found and there is a fact that he
has previously entered the country from the territory of BiH, then the
procedure of implementation of the Readmission Agreement is initiated.
“Data
are collected, a request is submitted and if un established, then only
readmission of these migrants is carried out. During 2019, we took over 540
foreign nationals from the Republic of Croatia. We have cooperation with
neighboring countries when it comes to migrant removal. All those migrants we
find and find that they entered BiH illegally from Montenegro or Serbia, we
initiate readmission and return them. During this year, we removed 330 people
to Serbia and Montenegro”, said deputy director of the Service for Foreigners'
Affairs.
“Media
reports by non-governmental organizations and migrants cite specific cases of
migrants being returned illegally by Croatian police. I said what kind of
cooperation we have and what procedures we carry out in accordance with the
readmission agreements. So when Croatia submits readmission requests and it is
determined that the persons were in B&H, we accept those persons”, said
Buzar.
The
latest case of illegal expulsion of migrants from Croatia to B&H is one
that happened about ten days ago. Two Nigerian students have ended up in
B&H after a legal stay in Croatia, claiming that Croatian police forced
them to cross the border into B&H. They ended up at the Miral Reception
Center in Velika Kladusa.
“They are currently housed in an immigration center operated by the Office for Foreigners Service. We based on the evidence and facts that we had sent to Croatia request for readmission of these persons, since the facts indicate that two Nigerian nationals were legally resident in Croatia and subsequently found themselves in the territory of B&H. Now we are waiting for an answer”, said Buzar.
ازمة المهاجر- التعاون الدولي (البوسنة و الهرسك و كرواتيا و صربيا و الجبل الاسود)
قال مرصاد بوزار، نائب المدير لمكتب التعامل مع الاجانب في البوسنة و الهرسك، بان دور المكتب في ادارة ازمة المهاجرين هو تسجيل هؤلاء المهاجرين. و هذا التسجيل يعني انه يتم اخذ بيانات المقاييس الحيوية و التقاط الصور و اجراء الحوار مع المهاجرين. يتم اجراء الحوارات من اجل تحديد طرق الهجرة و دول الاصل و ايضا من اجل جمع المعلومات عن دور المهربين و التعرف على ضحايا الاتجار بالبشر او الاصناف الضعيفة حتى يتم تقديم المساعدات الى هؤلاء الضحايا. كل البيانات التى يتم الحصول عليها توزع بين الوكالات في اطار التعاون و بغرض قطع سلسلة التهرب و تقديم الافراد الذين يزاولون تلك الانشطة الى المحاكمة.
"المقاييس الحيوية هي من اهم الاعمال التى نقوم بها. لا بد ان يتم اخذ هذه البيانات الحيوية من كل الاجانب الذين يتقدمون بطلب الاقامة و ايضا المهاجرين من عديمي الهوية. و في البداية نواجه مشكلة التعرف على الهوية لان المهاجرين لا يحملون اثبات الشخصية معهم. هناك الحالات لبغض المهاجرين الذين يدعون انهم من افغانستان عند الدخول الى البوسنة ثم في بيهاتش يحاولون ان يقدموا بيانات مختلفة. و هذا النظام الذى يعتمد على المقاييس الحيوية يسمح لنا ان نتعرف على البصمات و نتيجة لذلك نكتشف انه تم تسجيل ذلك الشخص في مكان اخر و بذلك نتجنب ازدواجية التسجيل و زيادة اجمالي عدد المهاجرين المسجلين في البوسنة." - على حد قول بوزار.
اضافة الى اخذ المقاييس الحيوية و اجراء الحوارات مع المهاجرين يقوم مكتب التعامل مع الاجانب بتلقى طلبات اللجوء السياسي في البوسنة. لكن عدد المهاجرين الذين يطلبون اللجوء السياسي في البوسنة لا يزال قليلا. و هذا يعنى ان البوسنة بالنسبة اليهم هي دولة المرور فقط.
منذ بداية سنة 2019 تم تسجيل 28.675 مهاجر ما يدل على زيادة قليلة مقارنة بالسنة الماضية التى شهدت تسجيل 23.902 مهاجر. و بوصول الشتاء و في شهر ديسمبر بالذات نلاحظ تخفيضا في عدد المهاجرين الجدد.
و بالنسبة الى مكتب التعامل مع الاجانب و صلاحياته فان البوسنة و الهرسك تتعامل مع دول الجوار في المقام الاول عن طريق تطبيق اتفاقية اعادة المهاجرين. و هذه الاتفاقية تنص على انه اذا ثبت ان الاجنبي اتى الى دولة من دول الجوار و يمكن الاثبات بانه قد اتى من البوسنة و الهرسك فانه يتم تدشين اجراءات التطبيق لاتفاقية اعادة المهاجرين.
"يتم جمع المعلومات و يقدم الطلب و اذا كان سليما فانه يتم اعادة المهاجرين. و في سنة 2019 استقبلنا 540 اجنبيا من كرواتيا. و لدينا التعاون مع دول الجوار في طرد المهاجرين. فكل المهاجر الذى نعثر عليه و نتاكد من انه دخل بطريقة غير شرعية من صربيا او الجبل الاسود فاننا نبدا اجراءات اعادة المهاجرين و نعيدهم الى تلك الدول. و في هذه السنة اعدنا 330 شخصا الى صربيا و الجبل الاسود." - كما جاء في تصريح نائب المدير لمكتب التعامل مع الاجانب.
"تشير الاخبار الاعلامية مصدرها المنظمات غير الحكومية الى ان هناك حالات اعادة المهاجرين بطريقة غير شرعية على يد الشرطة الكرواتية. انا شرحت ما هي طريقة التعاون و ما هي الاجراءات التى نقوم بها وفقا لاتفاقية اعادة المهاجرين. فاذا قدمت جمهورية كرواتيا طلبا لاعادة المهاجرين فانه يتم التحقق من تواجدهم في البوسنة فاذا اثبتنا ذلك فاننا نقبل اعادتهمز" - قال بوزار.
و الحالة الاخيرة لطرد المهاجرين بطريقة غير شرعية حدثت منذ عشرة ايام. وصل الطلبة النيجريين الى البوسنة بعد اقامتهم الشرعية في كرواتيا، و زعموا ان الشرطة الكرواتية اجبرتهم على اجتياز الحدود مع البوسنة. و اخيرا وجدوا السكن في مركز اللجوء ميرال بفيليكا كلادوشا.
"هم الان متواجدون في مركز اللجوء تحت ادارة مكتب التعامل مع الاجانب. و جمعنا الادلة و الحقائق و قدمنا الطلب الى الجهة الكرواتية لاعادة هؤلاة الاشخاص لان الحقائق تشير الى ان المواطنين النيجيريين قد اقاما بطريقة شرعية في كرواتيا و انه تم العثور عليه في البوسنة في وقت لاحق." - اضاف بوزار في النهاية.